Istraživanja zaliha nafte u području planinskog masiva Dinarida na području FBiH počeće naredne godine, a prvi preduslov je ugovaranje konsultantske firme za vođenje pregovora i potpisivanje ugovora o koncesiji sa megakorporacijom Shell…
Ovo je potvrdio Erdal Trhulj, ministar energetike u Vladi FBiH, nakon što je nedavno raspisan međunarodni tender za konsultantske usluge u ovom procesu. Trhulj kaže da će, ukoliko sve protekne prema planu, ugovor o koncesiji sa Shellom, koji moraju odobriti Vlada i Parlament FBiH, biti potpisan najdalje do kraja godine.
– Shell je zasad jedini iskazao interes, ali su željeli cijelo područje Federacije. Međutim, zakonom smo jasno kazali da ne može samo jedna kompanija dobiti cijelo područje FBiH – kaže Trhulj.
Ovog mjeseca navršile su se tri godine otkako je pokrenut ovaj proces koji, prema Trhuljevim riječima, predstavlja veliki posao za sve strane i zbog toga se odužio. On navodi da je područje Dinarida (hercegovački bazen, od Neuma do Glamoča) veliki izazov te da poznatu međunarodnu korporaciju, ukoliko dobije ugovor, čeka veliki posao.
Rezerve nafte u tuzlanskom bazenu
– Znamo sigurno da u tuzlanskom bazenu postoje rezerve, vjerovatno i u sarajevsko-zeničkoj kotlini. Međutim, Dinaridi su najveća nedoumica, jer bi bušotine na nalazištima mogle ići i do osam kilometara u dubinu, a to samo Shell može da izvede – naglašava Trhulj, pojasnivši da bi istraživanja mogla trajati oko tri godine.
U svakom slučaju, ovo bi mogla da bude i borba s vremenom između BiH i Hrvatske “za naftnu startnu poziciju”, s obzirom na to da se dinarski masivi protežu duž granice dvije države.
Stručnjaci se slažu s ocjenama da je upravo zbog ove činjenice gotovo nemoguće utvrditi granicu naftnih polja, pa će, navodno, u prednosti biti ona država koja prva napravi bušotine i počne eksploataciju.
Duško Bogdanović, ekonomski analitičar i ekspert za ovu oblast, kaže da je sasvim izvjesno da u Dinaridima ima nafte.
– Međutim, pitanje je koliko, šta i kako. Koliko će bušotine biti duboke – teško je reći, ali postoje indikatori da u Livanjskom i Glamočkom polju zaliha ima – kaže Bogdanović.
On smatra kako bi bilo dobro “objediniti snage” na nivou BiH i osnovati fondove za geoistraživanja, kako je to nekada bilo u bivšoj Jugoslaviji.
– Istraživati se sigurno isplati i sve što bismo našli isplatilo bi se s obzirom na cijene nafte na svjetskom tržištu i sve više konflikata u svijetu. Pogledajte šta se sada dešava sa Ukrajinom. Imati vlastite resurse je pitanje koje se naprosto nameće – zaključuje Bogdanović.
Svako nalazište između 50 i 100 miliona barela
Prema ranijim istraživanjima, koja su u bivšoj Jugoslaviji provođena neka dva desetljeća do početka rata, svako nalazište u FBiH moglo bi da sadrži između 50 i 100 miliona barela. S tim u vezi ministar Trhulj ranije je rekao da bi ukupni potencijal mogao biti između 300 i 500 miliona barela, što su ogromne količine.
Izvor Energetika
