Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBosna i Hercegovina:...

Bosna i Hercegovina: Vlada FBiH usvojila dugoročnu strategiju obnove zgrada do 2050. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je dugoročnu strategiju obnove zgrada, s ciljem značajnog poboljšanja energetske efikasnosti do 2050. godine. Ova strategija, koju je predložilo Federalno ministarstvo prostornog uređenja, dizajnirana je da smanji potrošnju energije i emisiju CO2, dok istovremeno poboljšava građevinske aktivnosti i udobnost zgrada.

Strategijski cilj je transformacija postojećih zgrada u energetski efikasne i dekarbonizovane objekte. Konkretno, strategija cilja smanjenje finalne potrošnje energije sa 1.728.500 tona ekvivalentnog nafte (prema merenju iz 2020. godine) na 1.257.300 tona do 2050. godine, uz smanjenje emisije CO2 sa 7.937.000 tona na 2.075.000 tona.

Plan predviđa različite scenarije obnove, sa fokusom na poboljšanja energetske efikasnosti u 0,8%, 1% i 1,5% korisne grejane površine zgrada. U zavisnosti od izabranog scenarija, broj zgrada koje će biti podložne obnovi može se kretati od 95.173 do 177.663, dok bi ukupna renovirana površina mogla obuhvatiti između 12.588.276 i 23.483.657 kvadratnih metara. Procene uštede energije od ovih renovacija kreću se između 1.893 GWh i 3.532 GWh.

Energetske renovacije kako stambenih, tako i nestambenih zgrada očekuje se da će smanjiti potrošnju energije, što će dovesti do finansijskih ušteda za javni i privatni sektor, dok će istovremeno smanjiti emisiju CO2. Pored toga, intenzivne napore u renovaciji će, kako se očekuje, povećati zaposlenost u građevinskoj industriji, poboljšati vrednost i vek trajanja zgrada, te unaprediti kvalitet vazduha u unutrašnjosti.

Pravni osnov za ovu strategiju temelji se na direktivama Evropske unije o energetskoj efikasnosti i energetskoj performansi zgrada, koje su obavezne prema Ugovoru o energetici. Strategija je usklađena sa akcionim planom za energetsku efikasnost u Federaciji i oslanja se na projekcije iz Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) Bosne i Hercegovine, olakšavajući implementaciju mera energetske efikasnosti predviđenih u NECP-u. Sledeći korak uključuje odobrenje u parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Bosna i Hercegovina: HE Višegrad proizvela 113,76 GWh u aprilu 2025, što predstavlja blagi mesečni pad, ali snažniji godišnji rezultat

Ćerka kompanija elektroenergetskog preduzeća ERS, pod nazivom Hidroelektrane na Drini, koja upravlja hidroelektranom Višegrad, saopštila je da je ova elektrana u aprilu 2025. godine proizvela 113,76 GWh električne energije. To je za 5,4 procenta manje u odnosu na prethodni...

Bosna i Hercegovina: Uvoz električne energije naglo porastao usled problema u proizvodnji i povećane potražnje za energijom

Bosna i Hercegovina (BiH) je u prva četiri meseca ove godine uvezla električnu energiju u vrednosti od 136,4 miliona evra, što predstavlja dramatičan rast u odnosu na samo 22 miliona evra u istom periodu prošle godine. Ovo je porast...

Bosna i Hercegovina suočava se sa velikom finansijskom krizom zbog neizmirenog duga u energetici i mogućeg arbitražnog postupka

Bosna i Hercegovina (BiH) suočava se sa ozbiljnim finansijskim izazovom nakon što je istekao rok za uplatu značajnog duga koji termoelektrana i rudnik uglja (RiTE) Ugljevik duguje slovenačkom operateru prenosnog sistema električne energije, kompaniji ELES. Trenutni iznos duga iznosi...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!