Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeBiomasa jeftinija od...

Biomasa jeftinija od gasa i lož ulja

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Subotička toplana obezbeđuje daljinsko zagrevanje grada zahvaljujući sistemima na gas i lož-ulju, ali se već dve godine radi na uvođenju biomase kao jednog od alternativnih izvora energije, koji bi omogućio da se dođe do jeftinije tople vode.

Za sada se stiglo samo do ugovora o donaciji koja treba da obezbedi studiju izvodljivosti za kombinovano postrojenje grejanja na biomasu.

Pre nekoliko dana je potpisan ugovor sa Nemačkom razvojnom bankom, koja će obezbediti 230.000 evra za izradu studije, odnosno za „stručno razmatranje ekonomskih, energetskih i tehničkih mogućnosti izgradnje postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije korištenjem biomase“, koje treba da pokaže da je gradnja isplativa. Sporazum o donaciji su potpisali gradonačelnik Saša Vučinić i direktor kancelarije Nemačke razvojne banke u Beogradu Jirgen Velšof.

– Subotica je proteklih nekoliko godina uložila mnogo sredstava u sistem daljinskog grejanja, a izrada studije za uvođenje novih izvora energije je logičan sled aktivnosti na uspostavljanju stabilnog funkcionisanja sistema i kvalitetnog snabdevanja krajnjih korisnika – rekao je gradonačelnik Vučinić i napomenuo da je „izrada studije neizostavan preduslov za odobravanje projekata od međunarodnih finansijskih organizacija“.

Subotica je jedan od prvih gradova koji se obratio nemačkoj Vladi i razvojnoj banci KfW s ovakvim predlogom, koja je zatim na osnovu analize potencijala biomase odlučila da pomogne u realizaciji projekta.

– Sistem daljinskog grejanja u Subotici je podesan za ovakvu vrstu investicija, jer je dosta uloženo da bi se on unapredio. Sa uvođenjem biomase on će raditi sa visokim stepenom ekonomičnosti i uz minimalne gubitke – rekao je direktor KfW Jirgen Velšof, čija je banka učestvovala i u modernizaciji subotičkog sistema daljinskog grejanja.

Direktor JP Subotička toplana Pero Rikić je najavio da će se nakon uvođenja postrojenja na biomasu razmotriti i primena drugih obnovljivih izvora energije, kao što su geotermalne voda i solarna energija.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!