Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBiH: Šverceri struje...

BiH: Šverceri struje uništili mostarski Aluminij

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Proteklu 2012. godinu Aluminijski kombinat Mostar okončao je s rekordno visokim gubitkom od 65,8 miliona KM; Slobodna Bosna analizira zašto je nekada uspješni privredni gigant postao hronični gubitaš čiji je nastavak proizvodnje krajnje upitan

Prije ravno godinu dana na stranicama Slobodne Bosne dokumentirali smo skandalozni aranžman s preprodajom struje Elektroprivrede BiH posredstvom beogradske firme Rudnap u vlasništvu Vojina Lazarevića. Sav raspoloživi višak struje u 2012. godini vrijedan oko 160 miliona KM sarajevska Elektroprivreda prodala je beogradskom Rudnapu a desetak dana kasnije, struju kupljenu u Sarajevu, Lazarević je „izvezao“ u Mostar i prodao je tamošnjoj Elektroprivredi HZHB. Na ovom poslu, bez marke uloženog kapitala, Lazarević je zgrnuo golemu proviziju koja se mjeri desetinama miliona KM.

Teško je precizno ustanoviti stvarne razmjere štete nastale kriminalnom preprodajom federalne struje, no simptomatična je činjenica da su sve federalne kompanije koje su sudjelovale u ovom aranžmanu u 2012. godini ostvarile poražavajuće poslovne rezultate.Tako je sarajevska Elektroprivreda, uprkos poskupljenju struje od 15 posto, ostvarila više nego skroman profit od oko 600 hiljada KM, što je dvadesetak puta manje od planiranog neto profita.

Mostarska Elektroprivreda prošla je neuporedivo gore, njen poslovni gubitak na kraju 2012. godine bio je težak 44 miliona KM!

Ipak, najgore u cijelom lancu prošao je mostarski Aluminijski kombinat, čiji je poslovni gubitak na kraju protekle godine u rekordnom iznosu od 65,8 miliona KM doslovno ugrozio nastavak proizvodnje.

Naravno da kriminalni aranžman s beogradskim Rudnapom nije jedini, ali je nesumnjivo glavni uzrok poslovnih gubitaka dviju federalnih elektroprivrednih kompanija i Aluminijskog kombinata Mostar. Treba se naime podsjetiti na činjenicu da su obje federalne elektroprivredne kompanije u februaru protekle godine, kada je dobar dio BiH bio okovan ledom i snijegom, morale uvoziti struju kako bi podmirile domaće potrebe, pri čemu je cijena uvozne struje bila pet puta viša od cijene po kojoj je nešto ranije Elekroprivreda BiH prodala struju beogradskom Rudnapu!

Golemu štetu nastalu uvozom skupe struje i manjkom proizvodnje hidroelektrana zbog višemjesečne suše, dvije federalne elektroprivredne kompanije dobrim dijelom uspjele su nadoknaditi poskupljenjem struje za domaćinstva, no Aluiminijski kombinat Mostar, čiji rad i profit presudno ovise od cijene struje, našao se u bezizlaznoj situaciji.

Osim visoke cijene struje, mostarski kombinat se suočio i s rekordno niskom cijenom aluminija na svjetskoj berzi, pa je uprava najvećeg privrednog sistema u Hercegovini u jednom trenutku najozbiljnije razmatrala opciju da potpuno obustavi proizvodnju kako bi zaustavila gomilanje gubitaka.

Takva opcija još je uvijek „živa“ i s njom će se suočiti članovi Skupštine dioničara na prvoj narednoj sjednici koja će se održati početkom sljedećeg mjeseca.

Prema riječima direktora Aluminijskog kombinata Mostar Ive Bradvice, dioničari će na aprilskoj Skupštini odlučiti „ili nastaviti s radom ili zaustaviti Aluminij“.

Nastavak rada Aluminijskog kombinata u postojećim uvjetima podrazumijeva i nastavak gomilanja poslovnih gubitaka: udio troškova struje u proizvodnji aluminija trenutno dostiže blizu 50 posto, a takav teret mostarska tvornica ne može izdržati makar svi uposleni radnici radili potpuno besplatno.

Direktor Aluminija Ivo Bradvica kaže da je u prošloj godini mostarska tvornica kupovala najskuplju struju u cijeloj aluminijskoj industriji Evrope i da je upravo zbog toga poslovnu godinu okončala s rekordnim gubitkom u iznosu od 65,8 miliona KM.

Trenutni uvjeti poslovanja jednako su nepovoljni pa uprava Aluminijskog kombinata ponovo razmatra opciju privremene obustave proizvodnje kako bi zaustavila „proizvodnju gubitaka“.

No, zaustavljanje proizvodnje u najvećoj tvornici Hercegovine prouzrokovalo bi štetu katastrofalnih razmjera. Aluminijski kombinat neposredno upošljava 850 radnika, ali na ovaj privredni sistem koji godišnje obrće blizu 600 miliona KM naslonjeno je na stotinu drugih firmi iz metalske, transportne, građevinske… industrije BiH. Mostarski kombinat je okosnica metaloprerađivačke industrije BiH.

Najveći je, ali i najkvalitetniji potrošač struje u BiH jer struju troši ravnomjerno tokom 24 sata dnevno i tokom cijele godine. Spada u red pet najvećih bh. izvoznika – više od 80 posto proizvodnje redovno plasira na inostrano tržište na kojem u prosjeku godišnje zaradi oko 200 miliona eura.

U uvjetima rasprostranjene privredne krize, porasta nezaposlenosti i opće nelikvidnosti, makar i privremeno zaustavljenje proizvodnje u Aluminijskom kombinatu Mostar prouzrokovalo bi nenadoknadivu i ekonomsku i socijalnu štetu.

Takav potez možda bi i bio opravdan i razumljiv u nekoj državi koja nema dovoljno struje i primorana je manjak struje uvoziti. Ali, situacija u BiH upravo je suprotna – proizvodnja struje u BiH za oko 30 posto je veća od potreba lokalnog tržišta, a upravo je golemi višak struje i bio glavni razlog zbog kojeg je sedamdesetih godina prošlog vijeka državno vodstvo BiH odlučilo podići Aluminijski kombinat u Mostaru, procjenjujući da je ekonomski isplativije proizvoditi i izvoziti aluminij nego izvoziti struju.

Aktuelna politička garnitura u Federaciji BiH, očito, misli drukčije.

Source SLOBODNA BOSNA

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Potreban kompromis između izgradnje energetskih kapaciteta i zaštite prirode

Decenijama su Vlade Crne Gore najavljivale izgradnju novih izvora energije i velikih infrastrukturnih projekata neophodnih za ekonomski razvoj. Gotovo svi su zaustavljeni praktično u idejnoj fazi - zbog protesta građana, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i drugih koji su tražili...

Region JIE: Cene električne energije kretale su se između 66 i 91 evra evra/MWh u 19. nedelji

  U 19. nedelji cene električne energije u regionu jugoistočne Evrope porasle su u odnosu na prethodnu sedmicu, u proseku za 25%, usled veće potražnje za električnom energijom, pada proizvodnje energije vetra i povećanja cene fjučersa za emisije CO2. Većina tržišta dostigla...

Hrvatska: Neto proizvodnja električne energije dostigla 1,46 TWh u martu

Neto proizvodnja električne energije u Hrvatskoj u martu 2024. iznosila je 1.457 GWh, što je za 13,4% manje u odnosu na mart prošle godine (1.682 GWh), pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U martu je u hidroelektranama proizvedeno 782 GWh električne...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!