Na zahtjev hrvatske Vlade prije nekoliko dana na Arbitražnom vijeću Međunarodne gospodarske komore u Parizu pokrenut je arbitražni postupak između hrvatske Vlade i mađarskog Mola, u kojem Hrvatska traži da se ugovor s Molom o upravljačkim pravima u naftnoj kompaniji Ina, potpisan 2009. godine, proglasi ništavnim jer je Mol do upravljačkih prava u Ini došao nezakonito, odnosno kriminalnim djelovanjem.
Zanimalo nas je kakve bi to posljedice moglo imati na dokapitalizaciju Energopetrola, koja je također proglašena štetnom, te smo pitali Ahmeda Žilića, koji je u procesu dokapitalizacije Energopetrola mađarsko-hrvatskom konzorciju Mol-Ina 2006. godine bio u svojstvu advokata.
Moguće reperkusije
– Ukoliko bi ugovor zaključen između Ine i Mola bio proglašen ništavnim i nevažećim, to bi svakako imalo pravne reperkusije i na ugovor o dokapitalizaciji Energopetrola, odnosno na vlasničku strukturu i na upravljanje Energopetrolom u kojem konzorcij Ina-Mol ima kontrolni paket dionica od 67 posto. Da pojasnim, u okviru ovog kontrolnog paketa u okviru konzorcija, odnos između Ine i Mola je 50:50. Kako je u vlasničkoj strukturi same Ine uključen Mol sa 50 posto, iz toga proizlazi da u okviru konzorcija zamršeni vlasnički odnos dionica u 67 posto njihovog vlasništva u Energopetrolu de facto iznosi 75 posto Mol i 25 posto Ina. Ustvari, na osnovu ugovora o dokapitalizaciji Energopetrola Mol i Ina uredili su zajedničko sudjelovanje u transakciji u omjeru 50:50, kao i zajedničku odgovornost prema Vladi FBiH. Pitanje je kako će reagirati tržište kapitala u FBiH i Komisija za vrijednosne papire FBiH u slučaju proglašavanja ugovora između Mola i Ine ništavnim i nevažećim. Da li će ova ništavost ugovora između Mola i same Ine dobiti arbitražne reperkusije ili će ugovorne strane Ina i Mol na drugi način izaći iz međusobnog ugovornog odnosa – ostaje da se vidi, kazao je Žilić.
Slučaj Sanader i njegove reperkusije na upravljanje Inom, u kojoj Mol ima 50 posto vlasničkih i nešto više upravljačkih prava, ozbiljno opterećuje odnose Mađarske i Hrvatske. S druge strane, kako je kazao Žilić, Mol ima namjeru, i o tome se vode ozbiljni pregovori na najvišem nivou, da u svoju vlasničku strukturu uvede ambiciozni ruski kapital, čime bi stekao upravljačka prava unutar Ine, ali i unutar Energopetrola preko konzorcijevih 67 posto.
– Da stvar bude još kompliciranija, pobrinuli su se nedavni događaji u Ukrajini, koji su doveli do neviđene posthladnoratovske zategnutosti odnosa između Rusije i NATO-a, odnosno SAD-a koje ne dopuštaju ulazak ruskog kapitala u vlasničku strukturu Mola, odnosno same Ine. U okviru NATO-a imate različit pristup SAD-a, sa jedne, i razjedinjene Evrope u kojoj ekonomski dominira Njemačka, s druge strane. Svi su zabrinuti mogućim reperkusijama, osim Vlade Federacije BiH, vlasnika dioničkog kapitala od 22 posto u Energopetrolu, dodao je Žilić.
Strategija
Žilić smatra kako je pitanje ima li Vlada FBiH ikakvu strategiju, dobro pitanje za premijera Nikšića, Agenciju za privatizaciju, kao i njenu Komisiju koja je nadzirala provođenje ugovora o dokapitalizaciji u čijim kuloarima su, dodaje, radi zaštite određenih interesa, ciljano lansirani takvi pravni nonsensi prema kojim je neraskidiv ugovor o dokapitalizaciji Energopetrola.
– Svaki ugovor je moguće raskinuti ukoliko se ugovorne strane o tome dogovore, što se odnosi i na konzorcij, sa jedne, i Vladu FBiH, sa druge strane (odnosno, bolje rečeno: ukoliko je Vlada FBiH spremna isplatiti konzorciju Mol-Ina uloženo u Energopetrol), ili ukoliko o raskidu ugovora odluči nadležni sud ili arbitraža, kako je to regulirano u svim pravnim sistemima. U slučaju vlasničkih i upravljačkih turbulencija u Energopetrolu, izazvanih eventualnom ništavosti ugovora između Ine i Mola, nije mi poznato da li Vlada FBiH uopće ima neki rezervni ili izlazni plan. Da li se u tom slučaju sprema za arbitražni postupak – ne vjerujem, iz razloga što bi, vjerovatno, Vlada FBiH trebala protiv konzorcija Mol-Ina pokrenuti arbitražni postupak u Švicarskoj u skladu sa pravilima o arbitraži Međunarodne trgovinske komore. Nije mi poznato da li se organi korporativnog upravljanja Energopetrola bave ovim pitanjem, ističe ovaj advokat.
Na pitanje kako se do sada na poslovanje Energopetrola reflektovao loš odnos između Ine i Mola, Žilić odgovara kako Ina pojačano posluje preko svojih kćerki firmi u FBiH, izbjegavajući podjelu dobiti u omjeru 25:75, što bi se dešavalo da na naftnom tržištu u FBiH posluje kroz Energopetrol.
– U poslovnim odnosima ovakav egoizam je legitiman, jer je teško očekivati poštivanje poslovne etike i fer ponašanja na razini današnjih teških nesporazuma i odnosa između Mađarske (Mola) i Hrvatske (Ine).
Izvor Oslobodjenje
