Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBiH: Rijeka Una...

BiH: Rijeka Una pred izazovima hidrocentrala – Turizam je mizerija

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Rijeka Una trebala bi svoj hidroipotencijal iskoristiti jer je u njemu više profita nego u turizmu. Ovo već nekoliko godina biva teza lokalne samouprave, ali nije zanemariv procent građanstva koji se i dalje protive pukoj matematičkoj racionalizaciji najljepše i najčišće rijeke u BiH.

Uloga Bihaća

Vrijeme pred nama zahtjeva da se razmotre mogući oblici hidroelektrana, i nikako ne smijemo zanemariti ni studije respektabilnih institucija, kazao je Ljubiša Samardžija, bihaćki izumitelj i predsjednik udruženja inovatora.

Bez obzira na sve, Grad Bihać nema presudnu ulogu. Kako je pojasnio gradonačelnik Emdžad Galijašević, o hidroelektranama na Uni može odlučiti samo Komisija za koncesije koja je pri Vladi Unsko-sanskog kantona.

– Na osnovu javnog konkursa mogla bi se prijaviti Elektroprivreda, ili bilo koja druga kompanija. Ja nemam svojih ljudi, niti lobija u ovoj stvari. Ništa nećemo donijeti na prečac, ali nećemo biti ni taoci manjine koja bi iz sentimentalnih razloga uvijek kočila mogućnosti razvoja, kazao je gradonačelnik Galijašević.

Na pitanje zašto da se dira jedna od najljepših rijeka u BiH, uz sugestije da to ni građani u glavnom gradu nebi podržali, Galijašević je kazao da iz Federacije, iz glavnog grada, ne stiže dovoljno novca ni da se održava Nacionalni park Una.

– Nužna je potreba da raspravljamo o funkcionalnoj upotrebi resursa, takvu strategiju potrebno je i na državnom nivou donijeti. Unsko-sanski kanton treba da ima zaštićenu prirodu i netaknutu rijeku, ali možda je važnije da proizvodi dovoljno energije bar za svoje potrebe, kao i druge stvari sveukupne održivosti kantona. To je po meni važniji argument i od profitabilnosti jednog ovakvog poduhvata,kazao je Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektialaca Krug 99.

Tehnička inteligencija

– Uvjek čujemo argument da resurse trebamo sačuvati za buduće generacije, što je sasvim opravdano, izuzev u slučajevima kakav je naš, a to je sadržano u pitanju hoćemo li mi uopće imati budućih generacija, jer prisutne tendencije su nam nepovoljne. A što se tiče ekonomske koristi od turizma, sve to lijepo izgleda na razglednicama, ali tu se i završava sve. S ekonomske strane, sve je to mizerija, kazao je Tarik Kupusović, direktor Hidroekološkog instituta iz Sarajeva.

Prema njegovim riječima, izlazak iz krize za mnoga društva su ratovi i revolucije, što u BiH nije opcija, a jedina preostala opcija je nerevolucionarna metoda, znanje ljudi u postojećem društvanom sistemu, uz optimalnu upotrebu dostupnih resursa. Ta tehnička inteligencija treba zemlju da izvuče iz krize.

Izvor; Oslobodjenje

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!