Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

BIH: Radiće se studija za Jadransko-jonski gasovod

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Izrada studije izvodivosti za izgradnju Jadransko-jonskog gasovoda (Ionian Adriatic Pipeline – IAP), koji bi trebao se prostire od Splita do Albanije, počeće u martu, rekao je Vladimir Đurović, šef odeljenja za razvoj Plinacroa u Sarajevu, na regionalnoj konferenciji posvećenoj upotrebi gasa kao energetskog resursa.

Na konferenciji se okupilo oko dve stotine učesnika iz petnaestak zemalja, a Đurović je potvrdio da su države zapadnog Balkana pokazale veliko zanimanje za projekte koje planira Plinacro, kako bi smanjio zavisnost regije od snabdevanja ovog energenta iz ograničenog broja izvora.

„Najvažniji takav regionalni projekat je upravo onaj projekat Jadransko-jonskog gasovoda, kaže Đurović.

Studiju izvodljivosti za projekat Jadransko-jonskog gasovoda finansiraju međunarodni izvori (oko 3,5 miliona evra). Plan je da studija bude završena za dve do tri godine. Ta će studija, na primer, pokazati i da li je isplatljivije uraditi povezivanje gasovoda sa Bosnom i Hercegovinom, na južnom pravcu od Ploča prema Mostaru, ili pak od Imotskog ka Posušju.

Upravo zbog ograničene mogućnosti snabdevanja gasa, i to samo iz Rusije, upotreba tog energenta u Bosni i Hercegovini je na veoma niskom nivou, posebno u poređenju sa Hrvatskom.

„Planirani kapacitet ovog gasovoda bio bi pet milijardi kubnih metara gasa na godišnjem nivou“, kazao je Đurović i podsetio da su ukupne godišnje potrebe regije za prirodnim gasom u ovom trenutku procenjene na oko dvadeset milijardi kubnih metara.

Drugi važan regionalni projekat koji je, takođe, izazvao zanimanje hrvatskih suseda jeste terminal tečnog gasa (LNG).

Đurović tvrdi da je Krk i dalje nesumljivo prostorno najbolja lokacija za jedan veliki LNG terminal. Procena je da u sadašnjem trenutku i manji projekat može zadovoljiti potrebe korisnika u regiji. Šef odeljenja za razvoj Plinacroa, glavnog hrvatskog distributera prirodnog gasa kaže da je na osnovu odgovora na upitnike poslate na adrese pedesetak potencijalnih korisnika tečnog gasa procenjeno da bi se transport takvog energenta mogao osigurati i preko posebnog tankera, koji ima sistem za otplinjavanje.

„Mislimo da bi u prvoj fazi najbolje bilo iskoristiti takav model“, kazao je Đurović.

Tečni prirodni gas jedan je od načina da se smanji energetska zavisnost regije, no ključno je ipak ostvariti mogućnost nabavke gasa iz različitih izvora. U Plinacrou procenjuju da je Hrvatska napravila značajan iskorak kada je prošle godine ugovor o isporuci gasa prvi put sklopljen sa italijanskim ENI-jem umesto s ruskim kompanijama.

Izvor Seebiz

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!