Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBiH: Projekat HE...

BiH: Projekat HE Buk Bijela dve godine nije odmakao od kamena temeljca

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Kamen temeljac postavljen, a nakon dvije i pol godine izgradnje nema. To je situacija sa hidroelektranom na Drini, na jugoistoku Bosne i Hercegovine, koja je najavljena kao zajednički projekt Republike Srpske (RS) i Srbije.

Kamen temeljac za hidroelektranu Buk Bijela postavljen je u maju 2021. godine, a trebala bi biti izgrađena na području Foče, u gornjem toku rijeke Drine koja razdvaja Srbiju i BiH.

Radi se o zajedničkom elektro-energetskom projektu elektroprivreda RS i Srbije, vrijednom oko 250 miliona eura.

Za izgradnju hidroelektrane proteklo ljeto su dostavljene tri kineske ponude. No, izvođač radova do danas nije izabran i sve je prolongirano do proljeća 2024.

Koji sve sporovi prethode gradnji?

Potpisivanje ugovora s kineskim kompanijama postalo je upitno zbog neriješenog spora o koncesijama, koji je prije više od dvije godine pokrenut pred Ustavnim sudom BiH.

To nije jedni spor koji opterećuje izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela”. Drugi je pokrenut pred UNESCO-om, a inicirala ga je Crna Gora, zabrinuta zbog njenog mogućeg negativnog utjecaja na nacionalni park Durmitor.

Milan Baštinac, pomoćnik ministra energetike entiteta RS, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da kineske kompanije, koje su dostavile ponudu za izgradnju, sada traže informaciju o tome kada će sporovi biti riješeni.

“U razgovoru su nam rekli da neće moći potpisati ugovor o izgradnji sve dok ti sporovi ne budu riješeni. Naveli su da bez toga nemaju saglasnost da idu u finalizaciju ugovora”, naveo je Baštinac.

Kineske kompanije koje su dostavile ponude za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijelu” poslovale su i do sada u BiH. Neke od njih su i trenutno angažirane na infrastrukturnim i energetskim projektima u oba entiteta.

Njihovi predstavnici nisu bili dostupni za razgovor za RSE o tome da li će sudjelovanje u izgradnji hidroelektrane na Drini uvjetovati okončanjem sporova.

Koje su se kineske firme prijavile za izgradnju?

Kompanija “Synohidro Corporation Limited” dostavila je, s kompanijom “Power Construction Corporation of China”, ponudu vrijednu 263 miliona eura. Radi se o kineskim državnim hidroenergetskim i građevinskim kompanijama.

“Sinohydro Corporation Limited” u RS gradi hidroelektranu “Ulog” na Neretvi, zbog čega su mještani izlazili na proteste zbog zagađenja ove rijeke. Ta firma je u igri i da dobije posao radova na tunelu koji bi povezivao općine Pale i Istočno Novo Sarajevo.Od maja se “Sinohydro Corporation” nalazi na “crnoj listi” preduzeća Autoceste Federacije BiH zbog kršenja ugovora o izgradnji mosta Počitelj, na jugu BiH, a zbog sumnje u korupciju u poslovima izgradnje u Maroku, Gruziji i Tanzaniji, Evropska investiciona banka ju je isključila na period od 20 mjeseci.

Za izvođača radova na hidroelektrani “Buk Bijela” prijavio se i kineski državni energetski konglomerat “China Energy Engineering Corporation”, zajedno sa “China Energy Engineering Group Guangxi Hydroeletctric Construction Bureau Company”. Njihova ponuda vrijedna je 264 miliona eura.

U okviru “China Energy Engineering Corporation” posluje “China Gezhouba Group Co. Ltd”, koja je diskvalificirana na tenderu za izgradnju tunela Prenj, uz obrazloženje preduzeća Autoceste FBiH da su dostavili “lažnu dokumentaciju”.

Najmanje novca za izgradnju elektrane “Buk Bijela”, oko 248 miliona eura, zatražila je firma “Dongfang Electric Corporation”, koja se bavi proizvodnjom opreme za elektrane i projektima u oblasti energetike. Ova kompanija izgradila je termoelektranu Stanari, na sjeveru BiH, koja radi od 2016. Godine.

Šta ako kineske kompanije odustanu?

Hidroelektrana “Buk Bijela” prva je od tri hidroelektrane koje bi trebale biti izgrađene na rijeci Drini, prema ugovoru koji su 2020. potpisali predstavnici vlada RS i Srbije.

Ukupna vrijednost tih elektrana je 520 miliona eura, a izgradnju će financirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS. One su u te svrhe formirale zajedničko preduzeće “Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina”.

Većinski udio, od 51 posto vlasništva, u planiranim hidroelektranama ima Srbija, dok će 49 posto imati entitet RS.

Na upit RSE šta će se dogoditi ukoliko kineske kompanije odustanu od izgradnje “Buk Bijele” iz elektroprivreda RS i Srbije nisu odgovorili. Odgovora, također, nije bilo ni iz ministarstva energetike Srbije.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za RSE da je praksa prilikom potpisivanja ugovora da svi dokumenti budu uredni, odnosno da se osigura garancija i uplati 15 posto avansa za izvođača radova.

“Ukoliko je nešto sporno, banke to neće da finansiraju. Kad god je neki spor prisutan, onda se banke zaustave, jer hoće da imaju čistu situaciju. Pretpostavljam da je to razlog zašto su tražili dodatna objašnjenja”, ističe Pavlović.

Ustavni sud BiH čeka na odluku Komisije

Spor pred Ustavnim sudom pokrenut je nakon što je Vlada RS dodijelila koncesiju za hidroelektrane na rijeci Drini.

Tom sudu se sredinom 2021. obratilo više od 20 zastupnika državnog Parlamenta, upozoravajući da su hidroelektrane “planirane na državnoj imovini s kojom entitet RS nema pravo raspolagati”.

Ustavni sud je nakon toga utvrdio da se radi o sporu o koncesijama između BiH i entiteta RS te da nije nadležan da ga sam riješi.

Slučaj je prebacio Komisiji za koncesije BiH koja je nadležna da procijeni da li je neka koncesija dodijeljena u skladu sa Ustavom BiH, ali to ni danas nije učinjeno.

Iz Ustavnog suda su za RSE, pak, naveli da predmet ostaje otvoren i da će moći nastaviti raditi tek kad “Komisija za koncesije donese odluku”.

Zbog nepostupanja po odluci Ustavnog suda BiH, u januaru ove godine je obaviješteno i Tužilaštvo BiH.

Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine, kaže za RSE da je koncesija za hidroelektrane na Drini dodijeljena neustavno jer je time “entitet uveden u kapacitet suvereniteta”.

“Entitet je sklopio gotovo međudržavni sporazumom sa susjednom zemljom, što Ustavom nije dozvoljeno. Ovdje je sporna ustavnost dodjele koncesije i opet će epilog morati biti pred Ustavnim sudom”, naveo je Cero.

Izgradnju hidroelektrana na Drini vlasti RS planiraju pozivajući se na Zakon o unutrašnjoj plovidbi entiteta RS. Tim propisom su rijeke u tom entitetu, uključujući Drinu, proglašene “unutrašnjim vodama RS”

No, Ustavni sud BiH je u februaru 2020. godine taj zakon proglasio neustavnim, navodeći da su rijeke državna imovina kojom raspolaže BiH.

Predstavnici RS pak tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidroelektrana ne krše odluku Ustavnog suda BiH, te ističu da je izgradnja planirana na području entiteta RS.

Komisija bez mandata

Rješenje za sporne hidroelektrane na Drini treba ponuditi Komisija za koncesije BiH, koja ne zasjeda jer nije imenovan novi saziv.

Ta komisija sastavljena je od sedam članova, po tri iz oba entiteta i jednog iz Brčko distrikta. Ona trenutno, zbog isteka mandata ili odlaska u penziju, ima samo četiri člana.

Do sada je propalo nekoliko pokušaja za imenovanje novog saziva, a javni konkursi su poništavani.

Vijeće ministara BiH donijelo je 7. decembra odluku koja predstavlja prvi korak za imenovanje novih članova, što nakon provedene konkursne procedure treba potvrditi i Parlament BiH.

Mensur Šehagić, član dosadašnjeg saziva Komisije, smatra da se formiranje namjerno odugovlači i opstruira, kako bi bila nastavljena netransparentna dodjela koncesija.

Šehagić ističe da su za sporne hidroelektrane na Drini koncesije dodijeljene mimo javnog poziva, bez uključenosti Komisije za koncesije BiH.

“Za hidroelektrane je zainteresiran čitav svijet i grade se tako da na bazi javnog poziva izabrete najpovoljnijeg, a ne ko vama odgovara. To je sve preskočeno”, naglasio je za RSE.

Suprotno tvrdi Milomir Amović, dosadašnji predsjedavajući državne Komisije, koji u koncesiji na rijeci Drini ne vidi ništa sporno, iako je, kako kaže, bilo netransparentnosti.

“Pitanje vlasništva nad imovinom i koncesije nisu povezani. Ukoliko bismo to vezali, morali bismo poništiti sve koncesione ugovore u BiH, jer bi to značilo da neko mora biti vlasnik da bi dodijelio koncesiju”, ističe Amović, naglašavajući da se u cijeli slučaj “upetljala politika”.

‘Posao nije zaustavljen’

Unatoč neriješenim sporovima, pripremni radovi za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela” nisu zaustavljeni.

Do sada je u njih uloženo više od 20 miliona eura, a radi se o prostorijama za radnike i gradnji pristupnih puteva do gradilišta.

Pristupni radovi na području na kome bi trebala biti izgrađena hidroelektrana Buk Bijela, 21. jula 2022.

Baštinac tvrdi da se trenutno radi na evaluaciji tehničkih i financijskih ponuda kineskih kompanija i da će u slučaju njihovog povlačenja biti pronađeni novi partneri.

“Ukoliko ne bude mogućnosti da se radi s njima, sigurno će se tražiti alternativa. U svakom slučaju, projekt nije zastao nijednog dana”, kazao je Baštinac koji je predsjednik upravnog odbora preduzeća “HES Gornja Drina”.

Na pitanje RSE da li trenutno postoje kompanije koje bi prihvatile posao izgradnje, imajući u vidu neriješene sporove, Baštinac nije konkretno odgovorio.

Kada je riječ o drugom sporu, koji se vodi pred UNESCO-om, zbog potencijalne štete na Durmitoru u Crnoj Gori, Baštinac tvrdi da će biti izrađena studija koja će pokazati da hidroelektrana “nema značajnog utjecaja na okoliš”.

UNESCO je u oktobru upozorio da BiH mora procijeniti potencijalni negativni utjecaj hidroelektrane “Buk Bijela” na životnu sredinu i vrijednosti Durmitora i Tare.

Iz Ministarstva okoliša Crne Gore nisu odgovorili na upit RSE u kojoj fazi je spor pred UNESCO-om i šta očekuju od studije najavljene iz RS.

Nacionalni park Durmitor nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa, dok je kanjon Tare proglašen svjetskim ekološkim rezervatom.

Izvor: Slobodna Evropa

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Za koliko će pojeftiniti struja za privredu?

Struja za domaćinstva neće poskupeti, dok će za privredu biti i niža od maja, nedavno je najavio vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede Srbije Dušan Živković. Da nema nijednog razloga za poskupljenje struje ranije je rekla ministarka rudarstva i energetike...

Srbija: Odlaganje priključenja projekata OIE – fer pravilo ili prepreka za investicije

Investitorima u obnovljive izvore energije, u slučaju da ne poseduju ili ne iznajmljuju kapacitete za skladištenje proizvedene struje, Elektromreža Srbije može da odloži priključenje na prenosni sistem čime bi rad njihovih elektrana bio onemogućen. Drugim rečima, investitorima u obnovljive izvore energije nadležni...

Srbija: Izgradnja jednog gigavata solara je isplativ projekat

Izgradnja solarne elektrane, snage jednog gigavata, čiji je izvođač konzorcijum na čelu sa japanskom kompanijom Hyundai Engineering značajan je i isplativ projekat za Srbiju, bez obzira što će država morati da se zaduži da ga sprovede. Sa druge strane,...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!