I pored sveopće krize u svijetu ulaganja u obnovljive izvore u 2011. imala su rast od 17 posto. EU je također, ovog mjeseca donijela i novu direktivu koja osigurava nove financijske instrumente kako bi se uspio provesti cilj, a to je proizvodnja 20 posto energije iz obnovljivih izvora do 2020.
Budući da je BiH od 2000. članica Energetske zajednice EU, a od 2005. Energetske zajednice jugoistočne Europe ima iste obveze sa usklađivanjem zakonodavstva iz ove oblasti kao i zemlje članice.
Tako i naša zemlja mora provesti direktive EU kao što je Feed in direktiva, uvođenje standarda energetske efikasnosti u zgradama, izrada akcionih planova enegetske efikasnosti, razvoj mehanizama za smanjenje stakleničkih plinova.
Lejla Dragnić, članica Upravnog odbora Centra za politike i upravljanje (CPU), koji je radio analizu javnih investicija u energetiku kaže da su u BiH prisutni veliki zastoji u uvođenju energetske efiksanosti u proizvodnji, distribuciji i potrošnji elelektrične energije, te da imamo još vrlo nizak udjel u dobivanju energije iz obnovljivih izvora.
Napominje da je razvojni potencijal nesumljivo veliki jer smo osmi u Europi po energetskom potencijalu, osobito po hidroenergiji gdje koristimo samo 37 posto potencijala. “Velike resurse koje imamo u obnovljivim izvorima energije prije svega sunca, vjetra i biomase nisu ni blizu iskorišteni. Za te sektore također postoji veliki interes investitora”, napominje Dragnić.
Ipak, za veću ekspanziju u ovoj oblasti nedostaje zakonska i podzakonska regulativa. Naime, što se tiče obnovljivih izvora u Federaciji postoji samo Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koja kao podzakonski akt i nije u dovoljnoj mjeri uredila problematiku korištenja obnovljivih izvora energije. Ovo je oblast na kojoj ćemo morati intezivno raditi kako bi se smanjili ti raskoraci koje imamo sa EU.
Erdal Trhulj, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije ističe da budući da je zakonska i podzakonska regulativa osnova za privlačenje investicija u ovu oblast zadnjih 18 mjeseci, od kada je na čelu Ministarstva, radili su na donošenju seta zakona iz ove oblasti.
Tako je, kaže, pripremljen zakon o električnoj energiji i zakon o obnovljivim izvorima energije koji su u formi prijedloga upućeni u parlamentarnu proceduru. U Parlement je upućen i zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i plina, a zakon o nafti i naftnim derivatima u formi prednacrta upućen je Vladi Federacije.
U tijeku je i izrada prednacrta zakona o plinu, a u pripremi je izrada krovnog zakona o energetici. “Očekujemo da ćemo sve prednacrte zakona imati do kraja godine, te da će u sljedećoj godini proći Parlament”, navodi Trhulj. Naglašava da se stupanjem na snagu ovih zakona stvaraju preduvjeti za izradu energetske politike, a njegovom izradom i privlačenje investicija.
Trhulj je istaknuo da su prije nekoliko dana na sastanku sa stručnjacima Europske komisije dobili potvrdu da su pripremljeni zakoni iz oblasti električne energije i obnovljivih izvora prilagođeni specifičnostima BiH i usuglašeni sa trećim paketom direktiva EU. “To nas raduje jer su nam kazali da trenutno samo 10 članica EU-a uskladile svoje direktive sa ovim paketom čime je značaj izrade daleko veći”, navodi federalni ministar energetike.
Izvor seebiz
