Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBiH: Federacija BiH...

BiH: Federacija BiH se uključuje u privatizaciju hidroelektrana u RS

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Povodom informacije da Elektroprivreda Srbije kupuje akcije kompanije Hidroelektrane na Trebišnjici (HET), Vlada Federacije BiH uputila je pismo preporuke dvema federalnim elektroprivredama da i one učestvuju u postupku dokapitalizacije HET-a.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić i ostali članovi vlade smatraju su da JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar mogu da učestvuju u ovoj dokapitalizaciji, za šta im je upućena pisana preporuka.

„Prema Zakonu o privatizaciji, Vlada FBiH ne može da kupuje deonice. Svakako da je ovo projekt od državnog značaja u kojem se Vlada FBiH uvek zalagala za osiguravanje integralnog upravljanja sistemom u širem području slivova Trebišnjice i Neretve i nastavićemo da insistiramo na zaštiti interesa Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine”, izjavio je federalni premijer Fadil Novalić, saopšteno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

EPBiH je nakon ove izjave premijera objavila da je spremna da kupi HE na Trebešnjici.

Hidroelektrane na Trebišnjici su sa pogonima Trebinje 1 i 2, Čapljina i deo HE Dubrovnik (Hrvatska) od puštanja u proizvodnju (sukcesivno u periodu 1965-1981. godina) sve do 1992. godine, delovale u sastavu Elektroprivrede BiH koja je finansirala njihovu izgradnju.

Od 1992. godine hidroelektrane Trebinje 1 i 2,  ukupne instalisane snage 176 MW i prosečne godišnje proizvodnje od 384 do 434 GWh električne energije, u sastavu su mešovitog holdinga Elektroprivreda RS.

Hidroelektrana Dubrovnik iz sliva reke Trebišnjice je na teritoriji Hrvatske i njena proizvodnja, koja u godišnjem proseku prelazi količinu od 1.160 GWh, raspodeljuje se između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i holdinga Elektroprivreda RS, kojem u raspodeli pripada više od 75 posto proizvedene električne energije.

Od 1992. godine, HE Čapljina posluje u sastavu Elektroprivrede HZHB.

Izvor: energetika.ba

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Bosna i Hercegovina: EIB podržava vetropark Poklecani snage 132 MW sa zajmom od 103 miliona evra

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je zajam u iznosu od 103,05 miliona evra bosanskom elektroprivrednom preduzeću EP HZHB. Ova sredstva će podržati razvoj vetroparka snage 132 MW u jugozapadnom delu zemlje. Projekat vetroparka Poklečani biće smešten u planinskom području Zapadnohercegovačkog...

Bosna i Hercegovina: Hidroelektrana Višegrad pred velikim projektom modernizacije

Ććerka kompanija Hidroelektrane na Drini, deo Elektroprivrede Republike Srpske (ERS), pokrenula je javnu nabavku sa ciljem produženja radnog veka i unapređenja efikasnosti hidroelektrane Višegrad. Fokus nabavke je izrada konceptualnog rešenja i studije izvodljivosti, a procenjena vrednost ugovora iznosi oko...

Region: Izgradnja treće deonice Transbalkanskog koridora počinje sredinom 2025. godine

Izgradnja treće deonice prve faze Transbalkanskog koridora planirana je da počne sredinom 2025. godine. Ova faza obuhvataće izgradnju dela trase i dalekovoda koji povezuju Bajinu Baštu, granicu sa Crnom Gorom i granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Ministarka rudarstva i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!