Planirana investiciona ulaganja u narednom trogodišnjem periodu iznose 1,69 milijardi KM, predviđeno je Planom poslovanja JP Elektroprivreda BiH za period 2013-2015, koji je usvojen na Skupštini društva u Sarajevu. Najvažniji stareteški ciljevi u tom periodu, kako je istaknuto, jesu početak gradnje novih proizvodnih kapaciteta, modernizacija i prestruktuiranje rudnika i prestruktuiranje EPBiH u skladu sa evropskim direktivama.Planiran je početak izgradnje šest objekata: HE Vranduk, male hidroelektrane na Neretvici i vjetroelektrana „Podveležje” (projekti su u završnoj fazi pripreme, početak gradnje planiran u 201.3), zatim hidroelektrane „Una Kostela“ Aneks i „Janjići“ (početak gradnje planiran u 2014.), bloka 7 u TE Tuzla (početak gradnje planiran u 2014) i bloka 8 u TE Kakanj (početak gradnje planiran u 2015. godini). U planskom periodu u pogonu bi trebalo da budu dva kapaciteta – Vjetroelektrana Podveležje i mini hidroelektrana na Neretvici, prva faza.
Obrazlažući plan poslovanja EPBiH za period 2013-2015, izvršni direktor Nedžad Mujagić kazao je da je predviđeno značajno povećanje proizvodnje električne energije, a što je rezultat činjenice da su u proteklom periodu revitalizovani svi kapaciteti. Tako se očekuje i rast prihoda koji bi 2015. godine trebalo da pređu milijardu KM. Od ukupno 1,69 milijardi KM planiranih investicija, jedna milijarda KM predviđena je za izgradnju novih zamjenskih termokapaciteta i novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora.
Skupština dioničara usvojila je i odluke o izmjeni i dopuni odluka iz 2010. i 2011. godine o dokapitalizaciji i investicionim ulaganjima u zavisna društva – rudnike uglja koji su u sastavu Koncerna EPBiH. Odluke su donesene zbog probijanja rokova usljed dugotrajnih procedura javnih nabavki i drugih poteškoća.
Također, prihvaćena je izmjena odluke o davanju pozajmica rudnicima za finansiranje podsticajnih mjera sporazumnog raskida ugovra o radu.
Izvršni direktor Senad Sarajlić je pojasnio da je u 2011. godini usvojena odluka o davanju pozajmica od 20,3 miliona KM za zbrinjavanje 678 uposlenika koji su se prema provedenoj studiji pokazali kao prekobrojni. Odziv u rudnicima za sporazumni prekid radnog odnosa nije bio zadovoljavajući. Stimulativne otpremnine prihvatilo je 76 radnika u ukupnoj vrijednosti 1,7 miliona KM. Problem viška zaposlenika, kako je dodao Sarajlić, pokušat će se riješiti produženjem roka pozajmice, ali i uvrštavanjem i drugih kategorija za pravo na stimulativne otpremnine.
Izvor Federalna
