Preko 2.000 građana u općini Višegrad u Bosni i Hercegovini (BiH) okupilo se na protestima protiv nedavnog plana za eksploataciju nikla najavljenog od strane općinskih zvaničnika, koji se nadaju da će podstaći ekonomski razvoj u tom osiromašenom regionu.
Građani s maskama na licima, u doktorskim uniformama i sa zavojima izrazili su svoje nezadovoljstvo odlukom gradskih zvaničnika da daju dozvolu za tu eksploataciju.
48-godišnji Vidoje Madžar, obućar iz Višegrada, kaže da je prisustvovao protestima, jer je zabrinut zbog „budućnosti i zdravlja naše djece.“
„Stručnjaci kažu da je nikl 100 puta otrovniji od bilo koje druge rude. Nećemo dozvoliti da naš prekrasni pejzaž postane pustinja radi nečijeg profita,“ izjavio je Madžar za SETimes.
Gradske vlasti ne vide nikakve prepreke za taj poduhvat i već su dale koncesije i dozvole za istraživanja, očekujući da industrijski razvoj dovede do velike ekonomske koristi.
Prema sarajevskoj Agenciji za geologiju, u oblasti Vardišta kod Višegrada leži najmanje 200 miliona tona rezervi nikla.
Općina Rudo u istočnoj Bosni i Hercegovini (BiH) također je u februaru izdala dozvolu za eksploataciju nikla na svojom teritoriji. Gradonačelnik Rudog Rato Rajak odbacio je tvrdnje da će eksploatacijom nikla doći do štete po okolinu i da će ona ugroziti zdravlje ljudi, te izjavio da taj napor može donijeti samo korist.
„Mi smo donijeli odluku da investitor može vršiti istraživanja na teritoriji naše općine u cilju nalaženja nikla, te smo dali ustupke da građani svoje mišljenje izraze na referendumu. Nezamislivo je šta bi takav napor mogao učiniti za jedno malo mjesto. Na hiljade radnih mjesta, procvat ekonomije … Naravno, investitor će morati garantovati bezbjednost. Ja također ovdje živim i nisam lud da dopustim da me neko truje. Ja predlažem da mi, kao zvaničnici, posjetimo neku zemlju gdje se vrši eksploatacija nikla, te da iz prve ruke vidimo kako eksploatacija nikla utiče na okolinu,“ izjavio je Rajak za SETimes.
Prosječna tržišna cijena nikla je 20.000 eura po toni.
Iako se eksploatacija nikla na Balkanu još uvijek ne vrši, stručnjaci upozoravaju da su zemlje širom svijeta koje su se bavile eksploatacijom nikla doživjele ekološke katastrofe.
„Ruski grad Norlisk poznat je i kao ‘grad užasa’. To je najveći kompleks za eksploataciju nikla na svijetu, gdje se godišnje u zrak ispušta skoro 500 tona niklovog oksida i 2 miliona tona sumpor-dioksida. Ruda koja se vadi ispire se sumpornom kiselinom da bi se dobio nikl.
„Svi znaju da je sumporna kiselina smrtonosna. Ako počnemo s eksploatacijom, to će biti katastrofa. Okolina neće preživjeti. Bosanske i balkanske rijeke, koje trenutno imaju jedan od najbogatijih živih svjetova u Evropi, potpuno će odumrijeti,“ izjavio je za SETimes Rajko Cvijić, profesor rudarstva i ekologije na Rudarskom fakultetu u Prijedoru.
Prošle godine, zbog curenja iz najvećeg rudnika nikla u Evropi, u Talvivaari na sjeveroistoku Finske, došlo je do velike ekološke nesreće. Na hiljade kubnih metara toksične materije ispušteno je u obližnju okolinu u roku od tri dana.
Pored Rusije, eksploatacija nikla najviše se vrši u Kanadi i Australiji.
Srbija također u narednom periodu planira vršiti eksploataciju nikla, i građani Užica, Trstenika i Vrnjačke Banje, gdje bi eksploatacija trebala uskoro početi, održali su u zadnjih par mjeseci nekoliko protesta.
„Cilj je da se prvo vidi ima li nikla u toj oblasti. Prva faza je bušenje, a onda izvodljivost, kako bi se utvrdila isplativost, a treća je izgradnja fabrike i rudnika. Mi imamo potrebne dozvole,“ izjavio je Radoslav Vučković, direktor kompanije Srbija Nikl, na javnoj debati u organizaciji Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.
Međutim, neki građani nisu zadovoljni.
„Lanac prehrane će se zagaditi. Borit ćemo se protiv bolesti, tumora, zagađenja vode, zraka i zemljišta. Koristi će imati samo oni koji budu vršili eksploataciju nikla,“ izjavila je za SETimes Milica Marković-Vojić, predsjedavajuća odbora za okolinu pri skupštini Srbije.
Ista kompanija podnijela je zahtjev za istraživanja nikla i u BiH.
Izvor SETimes
