Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaBakar sve traženiji,...

Bakar sve traženiji, Boru sve bolje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Kako je precizno isplanirano, ulogom od 330 miliona dolara u rudarstvo i metalurgiju solidno oporavljen naš bivši gigant obojene metalurgije proizvešće u narednoj godini ukupno 42.230 tona katodnog bakra, 917 kilograma zlata, 5,2 tone srebra, 130.000 tona sumporne kiseline…

Biće stvoreni dobri preduslovi za rentabilno poslovanje na duge staze, jer će u idućoj godini biti okončana i gradnja nove topionice bakra i fabrike sumporne kiseline, a u pogon će stupiti i modernizovane flotacije u Boru i Majdanpeku. Za dugoročno stabilno poslovanje celog kolektiva, sa oko pet hiljada zaposlenih, izuzetno je bitno i što je u poslednje tri godine rudarstvo u Boru i Majdanpeku doživelo istinski preporod.

Novom mehanizacijom, u čiju kupovinu je uloženo 200 miliona dolara, otkopano je mnogo jalovine, više nego što je planirano, pa se sada znatno brže dolazi do rude bakra.

Direktor Spaskovski kaže kako će u idućoj godini sa borskih površinskih kopova „Veliki Krivelj” i „Cerovo” i onog u Majdanpeku biti uklonjeno 60 miliona tona jalovine, kao nikada u minulih 110 godina. Zvuči zaista neverovatno: to će za 80 odsto biti više nego u 2012. ili devet puta više nego u 2008. godini. Najsavremenija mehanizacija, iz uvoza, ogromnih gabarita, stigla je i u Majdanpek. Eto prilike da i tamošnji rudnik, nekada najveći i najsavremeniji u Evropi, počne brže da se oslobađa jalovinei stiže do rude bogate bakrom, zlatom, srebrom, platinom, paladijumom…

Nije dobro što je jalovine sve više, a rude sve manje i što je ruda sve siromašnija metalom, ali je najbitnije da rude ima (i za sto narednih godina) i da Borski kombinat bakra može da kupi najsavremeniju i najproduktivniju mehanizaciju pa proizvodnju učini ipak isplativom. Istovremeno, i berzanska cena bakra je izuzetno povoljna (dostizala i do 10.000 dolara za tonu), a svi su izgledi da će takva biti i dugoročnije.

Bakru će biti bolje i kada ove godine najzad počne da radi rudnik “Čoka Marin”, sa najvećim sadržajem zlata, u ataru majdanpečke opštine, pogotovo kad se uđe u nova ležišta rude bakra u okolini Bora: “Kriveljski kamen” i „Borsku reku”.

Tako će, kaže direktor Spaskovski, Borski kombinat moći uspešno da posluje. Posle dve decenije krize, uhvaćen ja zamajac i u proizvodnji bakra biće sve bolje. A da je sve u usponu može se videti i po tome što su zarade zaposlenih dostigle mesečni prosek od 70.000 dinara. I ukupno finansijsko poslovanje je sve stabilnije.

Gubici iz poslovanja su prošlost, uredno se isplaćuju sve obaveze prema dobavljačima, izvođačima radova i državi

Izvor B92

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Proširenje skladišta gasa Banatski Dvor planirano za završetak do kraja 2026. godine

Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da će proširenje podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor biti završeno do 31. decembra 2026. godine. Projekat će povećati kapacitet skladišta sa sadašnjih 450 miliona kubnih metara na 750 miliona kubnih metara, čime će...

Rumunija: Aerodrom Maramures planira solarnu elektranu od 2,5 MW sa baterijskim skladištem i carportom

Međunarodni aerodrom Maramureș na severu Rumunije podneo je zahtev za finansiranje projekta obnovljive energije sa ciljem da u potpunosti pokrije potrebe objekta za električnom energijom. Predloženi projekat obuhvata izgradnju solarne elektrane snage 2,5 MW u kombinaciji sa baterijskim sistemom...

Severna Makedonija: Alcazar Energy započeo izgradnju vetroparka snage 400 MW

Alcazar Energy Partners, investiciona firma za obnovljive izvore energije sa sedištem u Luksemburgu, započela je izgradnju vetroparka snage 400 MW u blizini grada Štip u istočnoj Severnoj Makedoniji. Kada bude završen, ovaj objekat će obezbeđivati čistu električnu energiju za...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!