Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Analiza rezultata višegodišnjeg...

Srbija:Analiza rezultata višegodišnjeg rada izvorišta Peštan, Peštan značajan za predodvodnjavanje budućih kopova

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Izvorište značajno za vodosnabdevanje Lazarevca, ali i za predodvodnjavanje budućih kopova. Njegovim dosadašnjim radom došlo je do značajnog snižavanja podzemnih voda u zoni izvorišta preko 50 metara.

Na VI Međunarodnoj konferenciji „Ugalj 2013”, koja je održana početkom oktobra na Zlatiboru, predstavljen je rad grupe autora koju čine stručnjaci sa Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu – prof. dr Dušan Polomčić, prof. dr Vladimir Pavlović, Dragoljub Bajić i mr Tomislav Šubaranović,  o efektima višegodišnjeg rada izvorišta Peštan u funkciji predodvodnjavanja budućih površinskih kopova RB „Kolubara”.

Izvorište podzemnih voda Peštan nalazi se u centralnom delu Rudarskog basena „Kolubara”, na prostoru Polja „F”. Dvojaka uloga ovog izvorišta ogleda se u obezbeđivanju dodatnih količina voda za vodosnabdevanje Lazarevca, koje se primarno snabdeva sa izvorišta Nepričava, i u snižavanju nivoa podzemnih voda  u „međuslojnoj izdani” što direktno predstavlja fazu predodvodnjavanja budućih površinskih kopova Polja „F”, Polja „G” i delom Polja „E”.

Na ovom prostoru postoje dva ugljena sloja između kojih se nalazi „međuslojna izdan” čije vode zahvataju 14 bunara izvorišta Peštan. Po svom položaju i debljini ovo je najznačajnija izdan  od svih zastupljenih u Kolubarskom basenu. Eksploatacija uglja na ovom kopu treba da se započne 2030. godine nakon prethodnog izmeštanja korita reka Kolubare, Peštana i Lukavice.

Nakon temeljnih istraživanja autori rada zaključuju da je  izvorište Peštan za 12 godina rada oborilo nivo podzemnih voda za oko 54 m. Izvorište podzemnih voda Peštan  može se posmatrati  i kao sistem za predodvodnjavanje budućih kopova. Rezultati rada ovog izvorišta na buduće rudarske aktivnosti nisu zanemarljive. Skidanje jalovine i eksploatacija gornjeg ugljenog sloja trajno će pogoršati uslove zaštite međuslojne izdani, čime će se i rad izvorišta za vodosnabdevanje završiti. Međutim, postojeći bunari izvorišta i prateća infrastruktura ostaće u daljoj funkciji zaštite površinskog kopa Polje „F” od podzemnih voda.

Izvor; RBK

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!