Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Aleksinac leži na 200 miliona tona nafte

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

 

 

Srbija ima između osam i 10 milijardi tona rezervi uljnih škriljaca, a oko petine toga nalazi se u aleksinačkom basenu, kaže za “Press” Petar Škundrić, savetnik premijera za energetiku.

On tvrdi da bi samo od škriljaca iz okoline Aleksinca moglo da se izvuče nafte dovoljne za snabdevanje Srbije u periodu od oko 70 godina.

Škundrić kaže da imamo osam nalazišta uljnih škriljaca, a da je aleksinački basen najbolje ispitan.

“Procenjuje se da u ovom basenu imamo oko 2,1 milijardu tona uljnih škriljaca. Na osnovu ranijih ispitivanja, od toga bi moglo da se dobije oko 210 miliona tona sirovog ulja.

Ako Srbija godišnje potroši oko tri miliona tona derivata, to znači da samo iz ovog basena imamo rezerve koje bi oko 70 godina zadovoljavale domaće potrebe”, kaže Škundrić.

Pored Aleksinca, škriljaca ima u vranjskom, valjevsko-mioničkom, kruševačkom, babušničkom, niškom, levačkom i regionu Zapadne Morave.

Škundrić kaže da su razne strane kompanije bile zainteresovane da uđu u posao eksploatacije ovog bogatstva, a jedna od opcija bila je i da to radi Naftna industrija Srbije.

“Javljale su se kanadske, kineske, ruske, američke, estonske i mnoge druge kompanije koje su bile zainteresovane za partnerstvo. U okviru međudržavnog srpsko-ruskog komiteta takođe je razmatrana varijanta zajedničkog projekta, jedna od opcija je da NIS sa još nekom domaćom kompanijom i partnerom iz sveta krene u taj posao.

Međutim, vađenje i prerada još nisu dovoljno isplativi da bi se krenulo u ceo posao. Tako barem kaže profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Dragan Milovanović.

“Cena nafte ide u pravcu da će jednog dana biti isplativo, ali smo još daleko od toga. Po mom mišljenju nafta bi trebalo da košta barem 50 odsto u odnosu na sadašnju cenu da bi sve bilo isplativo.

Samo da počnete eksploataciju potrebne su desetine miliona evra. Za svaki rudnik morate uraditi detaljno bušenje da bi se utvrdile tačne rezerve, a što su rezerve dublje, cena je veća.

S druge strane, stvara se velika količina otpada za koji se prema evropskim standardima plaća velika ekološka taksa. Ove rezerve su samo potencijalne, ali s obzirom na cenu nafte, biće korisne jednog dana”, kaže Milovanović.

On smatra da bismo investicije oko nafte mogli da isplatimo jedino iz kredita, jer država trenutno nema dovoljno novca za tako nešto, piše “Press”.

Izvor balkans.com

 

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Severna Makedonija: Proširenje solarne energije pokreće rast obnovljivih izvora na 41% ukupne proizvodnje električne energije

U poslednjim godinama Severna Makedonija beleži konstantan rast instaliranog kapaciteta solarnih elektrana, što odražava povećano interesovanje i ulaganja u obnovljive izvore energije. Prema podacima Regulatorne komisije za energiju (RKE), do kraja 2024. godine zemlja je dostigla 848 MW instaliranog...

Hrvatska: Cene gasa za domaćinstva porašće 9% od oktobra uprkos nižim nabavnim troškovima

Upravni odbor Hrvatske regulatorne agencije za energiju (HERA) odobrio je nove cene za javnu uslugu snabdevanja gasom za dva naredna perioda: od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine i od 1. januara do 30. septembra 2026. godine. Kao...

Bugarska: Proizvodnja električne energije i udeo OIE porasli u prvom delu 2025. godine

Prema podacima koje je objavio bugarski operator sistema za prenos električne energije ESO, proizvodnja električne energije u Bugarskoj u periodu od 1. januara do 14. septembra 2025. godine povećana je za 7,7% u odnosu na isti period 2024. godine,...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!