Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaAko promenimo propis...

Ako promenimo propis oduvaće nam milijardu evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija će ostati bez milijardu evra stranih investicija ako promeni uslove za ulaganje u vetroparkove, tvrde u Srpskom udruženju za energiju vetra (SEVEA), koje okuplja ulagače spremne da ulože milijardu evra u narednih tri do šest godina.

U Udruženju ističu da Ministarstvo energetike hoće da smanji fid-in tarifu za vetroelektrane sa 9,5 na 9,2 evrocenti, da ukine državne garancije za otkup energije iz OIE (obnovljivi izvori energije) i smanji limit za gradnju vetrenjača sa 450 na 250 megavata.

– Stručnjaci Međunarodne finansijske korporacije (IFC), članice Svetske banke, koju je angažovalo Ministarstvo, tražili su da fid-in tarife za vetar budu više nego što je Ministarstvo predložilo. To znači da je odluka Ministarstva da favorizuje skuplje tehnologije očigledno politički motivisana. Predložene fid-in tarife čine vetroparkove neekonomičnim, a Srbija daje prednost zvaničnim proizvođačima energije i sagorevanju uglja – izričiti su u Udruženju.

Predložena cena kilovat-sata dobijenog iz vetra je 9,2 evrocenti i manja je za 45 odsto u odnosu na 13,8 evrocenti za biomasu, koju, kako tvrdi Udruženje, Vlada javno favorizuje. Kada bi Srbija ispunila svoje ciljeve u korišćenju OIE isključivo kroz biomasu umesto kroz vetar, potrošači bi, tvrde u Udruženju, tu razliku morali da plate više od 150 miliona evra godišnje.

U Ministarstvu kažu da nemaju komentar na ove optužbe i podsećaju da je reč samo o predlogu fid-in tarifa. Zorana Mihajlović, ministarka energetike, izjavila je da su pokušali da učine da svi budu zadovoljni, a da pre svega država odnosno građani imaju koristi.

Ona je rekla da će prioriteti za razvoj korišćenja OIE biti biomasa i voda, zatim geotermalna energija, pa energija vetra i Sunca.

Ministarka je naglasila da je bilo puno napada na Ministarstvo kada je reklo da će preispitati fid-in tarife, zbog čega su angažovali Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) i IFC, koji su imali isto mišljenje o tarifama.

Izvor Kurir

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte i TTF gasa skaču usled tenzija na Bliskom istoku i zabrinutosti oko snabdevanja

Fjučersi na Brent naftu za naredni mesec na ICE tržištu zabeležili su najnižu nedeljnu cenu poravnanja od 66,87 dolara po barelu u utorak, 10. juna. Tokom većine sesija druge nedelje juna, cene su se kretale ispod 70 dolara po...

Evropa: Potrošnja električne energije raste u većini tržišta uz porast temperatura početkom juna 2025. godine

U drugoj nedelji juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Italija je zabeležila najveći porast od 12%, što je rezultat oporavka potrošnje nakon praznika Dana Republike 2. juna. Francuska je...

Rekordni rast solarne energije i različiti trendovi vetra obeležili početak juna na evropskim energetskim tržištima

Tokom nedelje od 9. juna, proizvodnja solarne fotonaponske energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u odnosu na prethodnu nedelju. Nemačka je zabeležila najveći rast od 41%, zatim Francuska sa 38% povećanja. Proizvodnja u Italiji porasla je za...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!