Koncern Agrokor danas je na farmi Gradec u blizini Vrbovca otvorio svoje prvo bioplinsko postrojenje, vrijedno 55 milijuna kuna, čime je taj koncern najavio svoj ulazak u proizvodnju električne i toplinske energije na ekološki prihvatljiv način.
Bioplinsko postrojenje Gradec predstavlja ekološki najprikladniji način zbrinjavanja raznih organskih sirovina iz kojih nastaju organsko gnojivo, toplinska i električna energija, izjavio je direktor Agrokor Energije Herman Seidl dodavši da je to postrojenje “skoro kao čarobni štapić kojim se ekološki i energetski problemi pretvaraju u benefit”.
Seidl je istaknuo da postrojenje koristi 90 posto sirovina – raznih otpadnih organskih tvari, od čega je 65 posto svinjska gnojovka.
Po njegovim riječima, izgradnja postrojenja trajala je 11 mjeseci, godišnje će trošiti 70.000 tona sirovine i raditi osam tisuća radnih sati, proizvesti 8000 megavatsati električne energije, koja će se isporučivati u nacionalnu elektroenergetsku mrežu, i 9000 MWh toplinske energije, koja će se koristiti za farme Gradec 1 i Gradec 2.
Te su dvije farme u blizini bioplinskog postrojenja u što je Agrokor, po riječima njegovog izvršnog potpredsjednika Mislava Galića, ukupno uložio 170 milijuna kuna.
Galić je naglasio i da je postrojenje nastalo u suradnji Agrokora i slovenske tvrtke GH Holding.
Agrokor za nekoliko godina planira otvoriti još četiri do pet bioplinskih postrojenja koja će imati dva do pet puta veću snagu nego danas otvoreno postrojenje čija je snaga jedan megavat, naglasio je Galić.
Među brojnim uzvanicima na svečanosti otvorenja bila je i zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal koja je rekla da je to vrlo vrijedna stvar u situaciji kada državi trebaju investicije te da se time Hrvatska približava stopi od 20 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
Na novinarski upit o suši i kako bi se ona mogla odraziti na cijene hrane, član Uprave Agrokora Damir Kuštrak je rekao da će cijene poljoprivrednih proizvoda zbog suše i Hrvatskoj i šire, u Europi i svijetu, sigurno rasti, ali ne nužno i cijene hrane, na što utječe stanje na burzama i cijene energenata.
Izvor Seebiz
