NaslovnaRegion energetikaTrgovina električnom energijom...

Trgovina električnom energijom u Rumuniji, Mađarskoj i Srbiji sve više se zasniva na veličini i snazi portfolija

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Trgovina električnom energijom u Rumuniji, Mađarskoj i Srbiji sve više je oblikovana istom strukturnom realnošću: najveći dobitnici nisu nužno najagresivniji proprietary deskovi, već kompanije koje kontrolišu najdublje proizvodne, snabdevačke i balansne portfelje. Likvidnost na berzama ostaje značajna u sve tri zemlje, ali se lako dostupna direkciona arbitraža smanjila kako su se regionalne cene približile, dok su kratkoročna optimizacija, upravljanje zagušenjima i hedžing portfelja postali važniji od čistog spekulativnog trgovanja.

U Rumuniji, najjača komercijalna pozicija i dalje pripada kompaniji Hidroelectrica, koja je u 2025. ostvarila neto dobit od 3,303 milijarde RON, uprkos slabijoj hidrologiji, dok je bruto proizvodnja električne energije pala na 12.215 GWh. Ipak, ona ostaje najmoćniji portfolio igrač jer kombinuje jeftinu hidro proizvodnju, fleksibilnost i veliku veleprodajnu prodajnu moć. Pored nje, Electrica je jedan od najvećih snabdevačkih trgovačkih portfelja, sa neto dobiti od 1,219 milijardi RON u 2025. i 7,3 TWh isporučene energije na maloprodajnom tržištu, uz tržišni udeo od 14,73%. OMV Petrom dodaje dodatni sloj sofisticiranosti, sa gasnom elektranom Brazi koja je proizvela 4,7 TWh u 2025., pri čemu kompanija koristi tu proizvodnju u okviru šireg modela optimizacije gas–električna energija.

Ono što Rumuniju izdvaja jeste dubina njene berzanske i bilateralne strukture. OPCOM je prijavio 15,7 TWh trgovine na tržištu dan unapred u 2025, uz baznu cenu od 108,16 €/MWh. Pored spot tržišta, Rumunija je zabeležila i 13,88 TWh na bilateralnom fleks mehanizmu, 6,58 TWh na PC-OTC i 5,45 TWh na CM-OTC, što pokazuje da stvarno tržište nije samo spot, već širok ugovorni ekosistem gde se optimizuju profil (shape), rok (tenor) i rizik. Zbog toga Rumunija ostaje najlikvidnije i komercijalno najrazvijenije tržište od ova tri.

U Mađarskoj, tržište je još više koncentrisano oko jednog dominantnog portfolio igrača. MVM Group je prijavila EBITDA od 478 milijardi HUF u H1 2025, dok je veleprodajni sektor prodao 19.331 GWh električne energije i ostvario 1.418,6 milijardi HUF neto prihoda. U segmentu maloprodaje i odnosa sa kupcima, MVM je dodatno isporučio 12.040 GWh. Ove brojke potvrđuju da je centar gravitacije u Mađarskoj vertikalno integrisana državna grupa koja kontroliše nabavku, proizvodnju, portfelj kupaca i regionalno širenje. MVM navodi da je MVM Partner jedan od ključnih aktera sa najvećim proizvodnim portfeljem na mađarskom tržištu, uz rast prisustva u regionu.

Likvidnost na mađarskoj berzi je takođe značajna. Prema podacima za mart 2025, HUPX Spot je trgovao ukupno 3.673.686 MWh, uključujući 2.650 GWh na tržištu dan unapred, 963 GWh intraday kontinuirano i 60,3 GWh kroz intraday aukcije, uz 102 DAM, 88 IDC i 57 IDA članova. To je veoma duboko tržište, ali ne menja hijerarhiju: najuspešniji učesnik je onaj sa najširim portfeljem, a ne onaj sa najbržim trgovačkim sistemom. Nezavisni i manji igrači poput ALTEO imaju ulogu na marginama, ali MVM ostaje dominantna sila.

U Srbiji, struktura je drugačija: berza dobija na značaju, ali je tržište i dalje snažno vezano za stratešku ulogu EPS-a i manji broj regionalnih trgovaca, a ne za širok spektar transparentnih listiranih snabdevača. Najnoviji konsolidovani izveštaji EPS-a pokazuju prihode od 442,6 milijardi RSD u 2024. i neto dobit od 24,4 milijarde RSD. Od toga, 133,9 milijardi RSD dolazi od prodaje domaćinstvima, 255,5 milijardi RSD od tržišnih kupaca, uz dodatne prihode iz industrije, berze i izvoza. Drugim rečima, EPS nije samo proizvođač već i centralna komercijalna platforma tržišta električne energije u Srbiji.

Najznačajniji regionalni nezavisni trgovac povezan sa Srbijom je EFT Group, koji posluje na 14 evropskih berzi i isporučuje oko 18 TWh električne energije godišnje. Iako ne dominira domaćim tržištem kao EPS, EFT predstavlja najjasniji primer balkanske trgovačke kuće sa stvarnom regionalnom skalom. Tržište Srbije se tako nalazi između strukture zasnovane na javnom preduzeću i koridorskog tržišta, gde regionalni trgovci i dalje imaju prostor za delovanje.

Što se tiče likvidnosti, SEEPEX je i dalje manji od OPCOM-a i HUPX-a, ali više nije marginalan. Prema izveštaju za decembar 2025, trgovano je 495.637,7 MWh, uz prosečni mesečni obim od 486.568,51 MWh i prosečnu baznu cenu od 108,13 €/MWh. Godišnje, to odgovara približno 5,8 TWh, što je i dalje ispod Rumunije i Mađarske, ali dovoljno da utiče na balansiranje i tržišnu integraciju. Energetska zajednica navodi da je obim trgovine u 2024. dostigao oko 20% potrošnje, što potvrđuje sve veću sistemsku relevantnost berze.

Konvergencija cena predstavlja drugi ključni trend. Prosečne dnevne cene u 2025. bile su približno 108,17 €/MWh u Rumuniji, 108,51 €/MWh u Mađarskoj i 108,10 €/MWh u Srbiji. Ovakvo približavanje cena znači da klasična prekogranična arbitraža više nije glavni izvor profita. Prednost se sada nalazi u satnim spreadovima, upravljanju zagušenjima, balansiranju i monetizaciji fleksibilnosti, kao i u upravljanju potrošnjom naspram promenljive proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Ovaj pomak objašnjava zašto Rumunija trenutno izgleda kao najkompletnije tržište u regionu — sa najdubljom likvidnošću i najširim spektrom učesnika. Mađarska ima snažnu likvidnost, ali je tržište centralizovano oko MVM-a, što otežava nezavisnim trgovcima da pariraju po obimu. Srbija je manje transparentna, ali potencijalno najotvorenija za nišnu vrednost i regionalne trgovce.

Sveukupno posmatrano, poredak po tržišnoj snazi je jasan: u Rumuniji vode Hidroelectrica, Electrica i OMV Petrom; u Mađarskoj dominira MVM; dok u Srbiji EPS ostaje ključni domaći akter, a EFT najistaknutiji regionalni nezavisni trgovac. Razlika između ova tri tržišta nije u tome da li su likvidna, već u tome da li je likvidnost dovoljno široka da razvodni koncentraciju portfelja. Trenutno, Rumunija je najbliža toj ravnoteži, Mađarska ostaje tržište nacionalnog šampiona, dok je Srbija i dalje strateški koridor gde su obim i odnosi jednako važni kao i pristup berzi.

Virtu.energy

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Rumunija preispituje SMR u Doiceștiju zbog nerešenih uslova

Nuclearelectrica ponovo razmatra budućnost projekta malog modularnog nuklearnog reaktora (SMR) u Doiceștiju, nakon interne analize u kojoj je utvrđeno da je više od 80% uslova iz investicione odluke iz februara 2026. godine ostalo nerešeno. Preispitivanje se odnosi na više...

Mađarska najavljuje povraćaj akcize na dizel za drumski transport

Poresko rasterećenje za dizel u komercijalnom drumskom transportu Mađarska priprema privremeno poresko rasterećenje na dizel gorivo za operatere komercijalnog drumskog transporta. Mera se uvodi u trenutku kada visoki troškovi goriva, slabija potražnja za prevozom tereta i konkurentski pritisci utiču na...

Solarni projekat Baranda u Srbiji suočava se sa ekološkim i arheološkim uslovima za realizaciju

Investitor Baranda Energetski Park razvija projekat solarne elektrane snage 317 MW u blizini Opova, uz baterijski sistem za skladištenje energije snage 31,7 MW i kapaciteta 126,8 MWh, ali će osetljivi uslovi na lokaciji uticati na dinamiku njegove realizacije. Projekat bi...
Supported byClarion Owners Engineers