Cene TTF gasa blago su porasle tokom 39. nedelje 2025. godine, ali su ostale unutar uskog raspona. Postepeno završavanje radova na održavanju u Norveškoj pomoglo je povećanju ponude gasa, dok su štrajkovi u Francuskoj poremetili isporuke LNG-a i ograničili uvoz.
Fjučersi TTF gasa na tržištu ICE za isporuku u novembru 2025. godine zabeležili su blagi rast tokom četvrte nedelje septembra u odnosu na 38. nedelju, zadržavajući prosečnu vrednost od oko 33 €/MWh tokom cele nedelje. U ponedeljak, 22. septembra, fjučersi su dostigli svoju nedeljnu minimalnu cenu zatvaranja od 32,384 €/MWh, što predstavlja rast od 0,2% u odnosu na prethodnu sesiju i 0,7% u odnosu na prethodni ponedeljak. Do petka, 26. septembra, cene su porasle na nedeljni maksimum od 33,135 €/MWh, nakon dnevnog skoka od 1,6%, što je 2,6% više u poređenju s petkom, 19. septembra. Prosečna nedeljna cena zatvaranja od 32,709 €/MWh označava rast od 0,9% u odnosu na 38. nedelju.
Isporuke norveškog gasa u kontinentalnu Evropu porasle su za 640 GWh dnevno u odnosu na prethodnu nedelju, dostigavši 2.450 GWh dnevno, nakon što su brojni postrojenja završila remont, prema podacima analitičara kompanije LSEG. Oni su istakli da je oporavak norveške ponude „bio preko potreban“ kako bi se izbegla prekomerna povlačenja iz skladišta na samom početku grejne sezone.
Ipak, očekuje se da će se evropski nivoi skladišta gasa smanjiti u narednoj nedelji jer hladnije vreme i manja proizvodnja vetroenergije povećavaju potrošnju gasa, dok ograničeni dolasci LNG brodova iz francuskih terminala dodatno smanjuju ponudu. Francuski operater LNG terminala Elengy proglasio je višu silu (force majeure) na lokacijama Montoir, Fos Tonkin i Fos Cavour, uz napomenu da se dolazak novih brodova ne očekuje pre 2. oktobra.
Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, skladišta gasa u EU bila su popunjena 82% zaključno sa 23. septembrom, u poređenju sa 93,8% u istom periodu prošle godine. U međuvremenu, Bugarska je najavila plan da od 2026. godine obustavi tranzit ruskog gasa za kratkoročne ugovore, u skladu sa ciljem Evropske unije da potpuno ukine uvoz ruskog gasa. Premijer Bugarske Rosen Željazkov potvrdio je ovu odluku za nacionalnu agenciju BTA, naglasivši da je dugoročni cilj potpuni prekid tranzita ruskog gasa do 2028. godine.
EU je prvobitno planirala da do kraja 2027. u potpunosti eliminiše uvoz ruskog gasa, što bi predstavljalo značajan korak u smanjenju zavisnosti od dotadašnjeg glavnog snabdevača. Međutim, poslednje rasprave unutar EU ukazuju na mogućnost da se taj rok pomeri godinu dana ranije. Predložene sankcije još uvek zahtevaju jednoglasno odobrenje svih država članica, a Mađarska i Slovačka su izrazile protivljenje novim ograničenjima u oblasti ruskih energetskih proizvoda.
Bugarski ministar energetike Žečo Stankov izjavio je da bi prekid zavisnosti od ruskog gasa ojačao poziciju Bugarske kao regionalnog tranzitnog čvorišta. On je istakao da su već potvrđene dve isporuke LNG-a iz američkih terminala za novembar i decembar, što će obezbediti snabdevanje domaćinstava i privrede.
Od 2022. godine, Bugarska — koja je ranije u potpunosti zavisila od ruskog gasa — diversifikovala je svoje izvore energije, zamenivši ruske isporuke gasom iz Azerbejdžana i LNG-om iz terminala u Grčkoj. Zemlja je takođe započela izgradnju deonice gasovoda kod Kresne radi povezivanja sa južnim ulaznim tačkama u Grčkoj, što je deo šire inicijative Horizontalnog/Vertikalnog gasnog koridora usmerene na jačanje energetske bezbednosti i smanjenje zavisnosti od jednog dobavljača.