Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeEvropa: Kapacitet vetroenergije...

Evropa: Kapacitet vetroenergije će porasti na 441 GW do 2030. uprkos ozbiljnim izazovima

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Evropa se priprema za značajno širenje sektora vetroenergije, iako i dalje postoje ozbiljni izazovi. Do 2030. godine, očekuje se da će ukupni instalirani kapacitet dostići 441 GW, što je povećanje od 178 GW u odnosu na sadašnje nivoe. Zemlje članice EU-27 se predviđa da će dodati 133 GW, čime će njihov ukupni kapacitet porasti na 344 GW.

Do sredine 2025. godine, kontinent je već imao 291 GW vetroenergije, od čega 254 GW kopnenih i 37 GW offshore instalacija. Prognoze ukazuju da će do kraja decenije kopnene instalacije dostići 361 GW, dok se očekuje da će offshore projekti porasti na 80 GW. Unutar EU-27, predviđa se 298 GW kopnenih i 46 GW offshore kapaciteta.

Investicije u sektor ostaju jake. U prvoj polovini 2025. godine, ulaganja su dostigla 34 milijarde evra, što je već više nego ukupno za celu 2024. godinu. Ipak, realizacija projekata i dalje zaostaje za ciljevima zbog različitih prepreka.

Jedan od glavnih problema je proces dobijanja dozvola, koji je često spor i nekonzistentan među državama. Električne mreže se takođe šire presporo, ograničavajući sposobnost apsorpcije novih obnovljivih kapaciteta. Spora elektrifikacija drugih sektora dodatno smanjuje rast potražnje, što umanjuje pritisak za bržu implementaciju vetroenergije. Neprecizni okviri aukcija i mehanizmi podrške dodatno stvaraju neizvesnost za investitore i usporavaju vremenske rokove projekata.

Offshore vetroenergija suočava se sa još težim izazovima, uključujući zagušenja u lancu snabdevanja, ograničenu port infrastrukturu za velike komponente i nedostatak specijalizovanih brodova za instalaciju.

Uprkos tim preprekama, kopnena vetroenergija će i dalje ostati osnova širenja obnovljive energije u Evropi. Sa najvećim udelom planiranih projekata, očekuje se da će do 2030. godine obuhvatiti većinu dodatnog kapaciteta, potvrđujući svoju ključnu ulogu u energetskoj tranziciji kontinenta.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene prirodnog gasa približavaju se dvonedeljnom maksimumu usled geopolitičkih tenzija

Cene prirodnog gasa u Evropi porasle su iznad 33 €/MWh, približavajući se dvonedeljnom maksimumu, dok se geopolitička napetost pojačavala. Izraelski napad na rukovodstvo Hamasa u Kataru izazvao je zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdevanju, s obzirom na to da...

Region: Cene električne energije u Jugoistočnoj Evropi naglo porasle u 37. nedelji 2025.

Tokom 37. nedelje 2025. godine, cene električne energije u zemljama Jugoistočne Evrope (JIE) značajno su porasle u odnosu na 36. nedelju. Sve tržišta su zabeležila prosečne nedeljne cene iznad 100 €/MWh, osim Turske. Povećanje cena je izazvano višim cenama...

Srbija započinje pregovore sa Rosatomom o mogućoj nuklearnoj elektrani nakon ukidanja zabrane

Srpske vlasti započele su ozbiljne razgovore sa ruskom državnom nuklearnom kompanijom Rosatom o mogućoj izgradnji nuklearne elektrane, izjavio je srpski ambasador u Moskvi Momčilo Babić. On je naglasio da Srbija treba nove izvore električne energije i da očekuje konkretan...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!