Evropa se priprema za značajno širenje sektora vetroenergije, iako i dalje postoje ozbiljni izazovi. Do 2030. godine, očekuje se da će ukupni instalirani kapacitet dostići 441 GW, što je povećanje od 178 GW u odnosu na sadašnje nivoe. Zemlje članice EU-27 se predviđa da će dodati 133 GW, čime će njihov ukupni kapacitet porasti na 344 GW.
Do sredine 2025. godine, kontinent je već imao 291 GW vetroenergije, od čega 254 GW kopnenih i 37 GW offshore instalacija. Prognoze ukazuju da će do kraja decenije kopnene instalacije dostići 361 GW, dok se očekuje da će offshore projekti porasti na 80 GW. Unutar EU-27, predviđa se 298 GW kopnenih i 46 GW offshore kapaciteta.
Investicije u sektor ostaju jake. U prvoj polovini 2025. godine, ulaganja su dostigla 34 milijarde evra, što je već više nego ukupno za celu 2024. godinu. Ipak, realizacija projekata i dalje zaostaje za ciljevima zbog različitih prepreka.
Jedan od glavnih problema je proces dobijanja dozvola, koji je često spor i nekonzistentan među državama. Električne mreže se takođe šire presporo, ograničavajući sposobnost apsorpcije novih obnovljivih kapaciteta. Spora elektrifikacija drugih sektora dodatno smanjuje rast potražnje, što umanjuje pritisak za bržu implementaciju vetroenergije. Neprecizni okviri aukcija i mehanizmi podrške dodatno stvaraju neizvesnost za investitore i usporavaju vremenske rokove projekata.
Offshore vetroenergija suočava se sa još težim izazovima, uključujući zagušenja u lancu snabdevanja, ograničenu port infrastrukturu za velike komponente i nedostatak specijalizovanih brodova za instalaciju.
Uprkos tim preprekama, kopnena vetroenergija će i dalje ostati osnova širenja obnovljive energije u Evropi. Sa najvećim udelom planiranih projekata, očekuje se da će do 2030. godine obuhvatiti većinu dodatnog kapaciteta, potvrđujući svoju ključnu ulogu u energetskoj tranziciji kontinenta.