U 28. nedelji 2025. godine cene električne energije na tržištima zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) pale su u odnosu na prethodnu nedelju i bile su ispod 100 €/MWh u svim zemljama osim Italije. Ovaj pad je rezultat nižih temperatura koje su smanjile potražnju za električnom energijom, kao i povećane proizvodnje solarne energije u većini zemalja. Nedelja je počela cenama iznad 100 €/MWh u svim zemljama JIE, a do kraja nedelje cene su pale na oko 70 €/MWh. Najveći procentualni pad zabeležile su Hrvatska (-17,50%) i Italija (-11,76%), zatim Mađarska (-11,55%), dok su Srbija, Bugarska i Grčka imale nešto manje padove od -8,74%, -7,74% i -3,84%.
U Centralnoj Evropi prosečne nedeljne cene električne energije su takođe bile u padu tokom druge nedelje jula, sa cenama oko 83 €/MWh u većini glavnih tržišta. Slovačka je imala najskuplju električnu energiju sa prosekom od 94,36 €/MWh, što je pad od 8,82% u odnosu na prethodnu nedelju, a zatim Slovenija sa 92,47 €/MWh. Francuska je imala najnižu cenu u regionu, 49,96 €/MWh, što predstavlja veliki nedeljni pad od 33,83%. U MIBEL regionu cene su blago pale – Španija za 15,73% na 77,28 €/MWh, a Portugal za 15,33% na 77,64 €/MWh.
U južnoj Evropi, sve zemlje JIE zabeležile su cene ispod 100 €/MWh, osim Italije koja je ostala najskuplje tržište sa prosečnom cenom od 108,38 €/MWh, uprkos padu od 11,76%. Turska je imala najnižu prosečnu cenu od 61,33 €/MWh, a Bugarska je bila druga najjeftinija sa 89,41 €/MWh. Mađarska je zauzela drugo mesto po najvišim cenama u regionu sa 93,74 €/MWh. Najviše dnevne cene u većini tržišta JIE zabeležene su u ponedeljak 7. jula, dok su najniže cene bile u nedelju, 13. jula.
Potražnja za električnom energijom u regionu JIE pala je za 3,5% u odnosu na prethodnu nedelju, preokrenuvši prethodni rast jer je toplotni talas prošao, a temperature su se vratile u prosečne vrednosti. Najveći pad potražnje imali su Italija (-16,05%) i Hrvatska (-15,26%), a zatim i Srbija i Mađarska. S druge strane, Bugarska i Rumunija su zabeležile blagi rast potražnje, dok je Turska imala značajan rast od 9,16%.
Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u JIE blago je pala za 0,8% u odnosu na prethodnu nedelju, ukupno na 3.999,58 GWh. Pad je uglavnom posledica smanjenja proizvodnje vetra za 12,8% (1.439,14 GWh), pri čemu je manji vetar u Turskoj (321,46 GWh) značajno uticao na ukupnu proizvodnju. Nasuprot tome, proizvodnja solarne energije porasla je za 7,4%, dostigavši 2.560,44 GWh, pri čemu je Italija zabeležila najveći rast solarne energije od 37,7%. Hidroenergija je snažno porasla za 24,89%, ukupno 2.910,30 GWh, zahvaljujući rastu u gotovo svim zemljama JIE osim Rumunije i Bugarske. Mađarska i Italija zabeležile su najveći rast hidroenergije sa 77,80% i 53,14%, dok su Rumunija i Bugarska imale pad od 33,15% odnosno 25,71%.
Termoelektrane u JIE su povećale proizvodnju za 3,02%, uprkos nižoj potražnji. Ukupna termo proizvodnja iznosila je 8.795,19 GWh, uz rast proizvodnje iz uglja i gasa. Proizvodnja iz uglja porasla je za 4,82% (3.540,48 GWh), a iz gasa za 1,84% (5.254,71 GWh). Turska je zabeležila rast ugljene proizvodnje za 2,75% i gasne za 33,93%. Bugarska je, s druge strane, smanjila proizvodnju uglja za 4,20% i gasa za 7,62%. Grčka je imala snažan pad proizvodnje iz uglja od 45,88%, dok je proizvodnja iz gasa blago porasla za 1,14%.
Kada je reč o prekograničnoj trgovini električnom energijom, neto uvoz električne energije u regionu JIE porastao je za 1,88% u 28. nedelji u odnosu na prethodnu, ukupno 1.168,41 GWh. Izvoz električne energije pao je za 33,4%, na 235,21 GWh, dok je uvoz smanjen za 6,4% na 1.403,62 GWh. Srbija, Hrvatska i Rumunija zabeležile su značajan pad neto uvoza za 88,00%, 38,76% i 28,18%, redom. Nasuprot tome, Italija je imala porast neto uvoza za 10,79%. Grčka, Bugarska i Turska nastavile su da izvoze, ali su zabeležile pad neto izvoza za 61,58%, 17,35% i 13,07% u navedenoj nedelji.