Do kraja 2025. godine očekuje se puštanje u rad pet novih solarnih elektrana u Hercegovini, sa ukupnim kapacitetom od oko 100 megavata. Projekti se nalaze u blizini Stolca, Međugorja i Livna, kao i na dve lokacije oko Mostara. Međutim, nezavisni operator prenosnog sistema NOSBiH upozorava da bi sličan tempo širenja u 2026. mogao opteretiti mrežu, otežati upravljanje sistemom i povećati rizik od zagušenja mreže.
Većina novih solarnih postrojenja koncentrisana je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gde postojeća prenosna infrastruktura nije sposobna da prihvati dodatno opterećenje. Zbog toga su investitori bili primorani da grade nove trafostanice kako bi se priključili na lokalnu distributivnu mrežu, što dodatno komplikuje i poskupljuje projekte.
Uprkos ovim infrastrukturnim izazovima, regionalne vlasti i investitori uglavnom ne pokazuju vidljivu zabrinutost. Međutim, lokalni aktivisti u Mostaru već godinama kritikuju netransparentnost i navodne nepravilnosti u donošenju odluka o koncesijama i dozvolama, često optužujući vlasti da favorizuju velike investitore na štetu javnog interesa.
Kao odgovor na sve veći pritisak građana, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je ranije ove godine sudski postupak u Mostaru sa ciljem poništenja koncesionih ugovora koje su kantonalne vlasti dodelile za gradnju solarnih elektrana na državnoj zemlji u područjima Miljkovići i Medjine. Ovi ugovori su predmet kritika zbog sumnjivih promena u korišćenju zemljišta u poljoprivredno vrednim zonama, kao i zbog netransparentne dodele javnih šuma i pašnjaka.
Sličan spor se odvija i u mestu Stolac, gde su meštani izrazili protivljenje izgradnji solarne elektrane Komanje Brdo. Lokacija je udaljena svega 100 metara od najbližih kuća i poznata je po bogatstvu biodiverziteta i kulturnom značaju, ali je takođe podložna čestim poplavama i klizištima. Kritičari tvrde da vlasti nisu adekvatno sanirale teren nakon smrtonosnog klizišta 2022. godine.
Prema izveštajima, mnogi solarni projekti u Hercegovini su podržani od strane osoba bliskih vladajućoj stranci HDZ BiH i investitora s upitnim reputacijama. Veliki deo finansiranja dolazi iz inostranstva, pri čemu strani investitori često stiču vlasničke udjele u elektranama nakon što snose velike početne troškove. Ovi investitori mogu ostvariti značajne profite od prodaje električne energije, što izaziva sumnje da lokalni političari lično koriste priliku da ubrzavaju izdavanje dozvola za ove projekte kroz neformalne dogovore.