Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRegion: Jugoistočna Evropa...

Region: Jugoistočna Evropa beleži skok cena električne energije i potrošnje usled ranog letnjeg talasa vrućine u 26. nedelji 2025. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U 26. nedelji 2025. godine cene električne energije u zemljama Jugoistočne Evrope (JIE) porasle su u odnosu na prethodnu nedelju, premašivši 90 €/MWh uprkos padu cena gasa. Cene su na početku nedelje bile oko 95 €/MWh u svim zemljama JIE, dostigle su vrhunac od preko 100 €/MWh 26. juna, da bi krajem nedelje blago pale. Većina zemalja JIE zabeležila je jednoprocentne do dvocifrene poraste cena električne energije, osim Italije koja je imala pad od 1,34%. Najveći rast cena imali su Mađarska (9,57%) i Hrvatska (8,60%), zatim Bugarska (8,49%), Rumunija (7,59%) i Grčka (4,92%).

U Centralnoj Evropi cene na spot tržištu električne energije pokazale su mešovite trendove tokom četvrte nedelje juna 2025, sa prosečnom vrednošću od oko 76 €/MWh u većini velikih tržišta. Cene su se kretale u rasponu od 61 €/MWh do 94 €/MWh, pri čemu je Slovenija imala najskuplju električnu energiju sa prosečnom cenom od 94,16 €/MWh, što je rast od 9,07% u odnosu na prethodnu nedelju. Francuska je zabeležila najnižu cenu od 61,28 €/MWh, uz nedeljni rast od 18,81%. Prosečna cena u Slovačkoj bila je 89,07 €/MWh.

Evropske nedeljne prosečne cene električne energije u 26. nedelji iznosile su oko 84 €/MWh, sa najnižim cenama u Francuskoj (61,28 €/MWh) i najvišim u Italiji (117,27 €/MWh). Na tržištima MIBEL-a cene su blago pale — u Španiji za 1,98% na 87,7 €/MWh, a u Portugalu za 2,63% na 87,84 €/MWh.

U južnoj Evropi sve zemlje JIE imale su cene blizu 90 €/MWh osim Italije, gde su cene prešle 100 €/MWh. Raspon cena u regionu bio je od 56 €/MWh u Turskoj do 117 €/MWh u Italiji. Turska je zabeležila najnižu prosečnu cenu od 56,40 €/MWh, dok je Srbija bila druga najjeftinija zemlja JIE sa 91,22 €/MWh. Italija je zadržala najvišu prosečnu cenu od 117,27 €/MWh, što je blagi pad u odnosu na prethodnu nedelju. Hrvatska je bila drugo najskuplje tržište JIE sa cenom od 92,83 €/MWh.

Većina tržišta električne energije u JIE dostigla je dnevne vrhove cena u sredu, 26. juna, dok su najniže cene zabeležene u nedelju, 29. juna. Potrošnja električne energije u regionu JIE porasla je za 7,57% u odnosu na prethodnu nedelju, usled prvog ovogodišnjeg talasa vrućine u Evropi. Najveći rast tražnje imali su Grčka (13,27%) i Hrvatska (11,50%), zatim Italija i Mađarska. Rumunija, Srbija i Bugarska takođe su zabeležile poraste od 3,89%, 2,89% i 2,13%.

Proizvodnja električne energije iz promenljivih obnovljivih izvora u JIE porasla je za 9,7% u odnosu na prethodnu nedelju, ukupno na 4.082,75 GWh. Rast je prvenstveno izazvan povećanjem proizvodnje vetra za 17,2%, koja je dostigla 1.854,93 GWh. Većina zemalja JIE imala je veći vetar, osim Srbije, Mađarske i Hrvatske. Solarno napajanje takođe je poraslo za 4,2% na 2.227,82 GWh, a najveće procentualne dobitke imale su Bugarska (7,2%) i Grčka (5,8%). Italija, Turska i Mađarska zabeležile su umerene poraste, dok su Rumunija i Hrvatska imale padove od 6,1%, odnosno 3,8%.

Nasuprot tome, proizvodnja hidroenergije u JIE pala je za 7,55% u odnosu na prethodnu nedelju, ukupno na 2.407,22 GWh. Sve zemlje JIE imale su pad hidroproizvodnje, pri čemu su Bugarska i Mađarska imale dvocifrene padove od 38,15%, odnosno 28,43%. Italija i Rumunija zabeležile su značajne padove od 6,00% i 4,59%.

Termoelektrane u JIE povećale su proizvodnju za 15,20% u odnosu na prethodnu nedelju, dostigavši 7.564,44 GWh, usled povećane potrošnje. Povećali su se i ugalj i gas u proizvodnji električne energije: proizvodnja na ugalj je porasla za 2,69% na 3.296,91 GWh, dok je gasna proizvodnja skočila za 27,17% na 4.267,53 GWh. U Turskoj je proizvodnja na ugalj porasla za 0,75%, a proizvodnja na gas za značajnih 32,38%. Bugarska je povećala proizvodnju na ugalj za 10,03%, dok je proizvodnja na gas pala za 17,82%. Grčka je potpuno obustavila proizvodnju na ugalj, dok je proizvodnja na gas porasla za 11,32%.

Što se tiče prekogranične trgovine električnom energijom, neto uvoz u JIE porastao je za 25,89% u 26. nedelji 2025. u odnosu na prethodnu, na 1.469,72 GWh, dok su izvoz smanjili za 2,6% na 193,25 GWh. Ukupni uvoz povećan je za 21,7% i iznosio je 1.662,97 GWh. Hrvatska i Srbija zabeležile su značajne skokove neto uvoza od 51,33%, odnosno 32,46%. Nasuprot tome, Turska je imala pad neto uvoza od 85,23%. Grčka i Bugarska nastavile su sa izvozom, ali u manjem obimu, sa neto izvozom od 51,28 GWh i 141,96 GWh, respektivno.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija planira pretvaranje termoelektrane Kolubara A u solarnu elektranu od 71 MW, zakazan javni uvid

Agencija za prostorno i urbanističko planiranje Srbije najavila je javni uvid u predloženi urbanističko-arhitektonski plan za pretvaranje termoelektrane (TE) Kolubara A u solarnu elektranu. Projekat podrazumeva zatvaranje postojećih deponija pepela, šljake i uglja kako bi se pripremilo zemljište za...

Rumunija: Hidroelectrica potpisala ugovor o održavanju vredan 20 miliona evra sa kompanijom Vestas za vetroelektranu Crucea Nord i planira integraciju baterijskog sistema od 36...

Hidroelectrica je izabrala lokalnu filijalu danske kompanije za proizvodnju vetroturbina Vestas da upravlja održavanjem vetroturbina na vetroelektrani Crucea Nord. Petogodišnji ugovor, vredan 20 miliona evra pre PDV-a, obuhvata kompletno održavanje turbina Vestas V112 - 3 MW MK1a, kao i...

Grčka: EIB odobrio 25,9 miliona evra zelene finansijske podrške za vetroelektranu Gatza kompanije Iberdrola

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je paket zelene finansijske podrške od 25,9 miliona evra za izgradnju nove vetroelektrane u centralnoj Grčkoj, koju gradi španska energetska kompanija Iberdrola. Vetroelektrana Gatza biće smeštena na teritoriji opština Orkomenou i Lokron u regionima Viotija...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!