Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRegion: Izgradnja treće...

Region: Izgradnja treće deonice Transbalkanskog koridora počinje sredinom 2025. godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Izgradnja treće deonice prve faze Transbalkanskog koridora planirana je da počne sredinom 2025. godine. Ova faza obuhvataće izgradnju dela trase i dalekovoda koji povezuju Bajinu Baštu, granicu sa Crnom Gorom i granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Ministarka rudarstva i energetike Srbije, Dubravka Đedović, objavila je ovu vest tokom sastanka sa ministrom energetike i rudarstva Crne Gore, Admirom Šahmanovićem.

Cilj Transbalkanskog koridora je povezivanje elektroenergetskih sistema Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Glavni cilj projekta je unapređenje bezbednosti snabdevanja energijom i integracija ovih sistema sa tržištem Evropske unije, što će na kraju doprineti većoj stabilnosti i koristima za potrošače.

Ministarka Đedović navela je da se početak izgradnje očekuje 2026. godine, dok bi koridor trebalo da bude operativan 2028. godine. Istakla je značaj jedinstvenog regionalnog pristupa oporezivanju emisije ugljen-dioksida, naglašavajući slične energetske izazove sa kojima se zemlje regiona suočavaju. Đedović je ukazala na to da su članice EU koje zavise od uglja imale znatno duže rokove za ispunjavanje standarda emisije, dok Srbija i njene susedne zemlje imaju svega oko tri godine za postizanje sličnog napretka. Pristup evropskim fondovima je ključan za ispunjavanje zahteva vezanih za određivanje cene emisija i usklađivanje sa Mehanizmom EU za prekogranično oporezivanje ugljenika (CBAM).

Na sastanku se takođe razgovaralo o saradnji u pogledu razmene znanja i iskustava u vezi sa aukcijama za tržišne premije za obnovljive izvore energije. Teme su uključivale i napredak infrastrukturnih projekata koji bi dodatno povezali energetske sektore obe zemlje.

Đedović je naglasila nedavni napredak Srbije u modernizaciji energetskog sektora, ističući da se kapacitet obnovljivih izvora energije u zemlji skoro udvostručio u poslednje dve godine. Dva kruga aukcija rezultirala su razvojem 19 novih elektrana iz obnovljivih izvora, privukavši investicije od oko dve milijarde evra. Takođe je istakla značaj zajedničkih reka između Srbije i Crne Gore, koje poseduju veliki energetski potencijal, čime zajednički napori postaju ključni za prevazilaženje izazova u termoenergetskom sektoru. Iako je Srbija ostvarila značajan napredak kroz aukcije za obnovljive izvore, očuvanje stabilnosti mreže zahtevaće velika ulaganja u prenosnu infrastrukturu.

Ministar Šahmanović pohvalio je dostignuća Srbije u energetskoj tranziciji i korake koje je preduzela kako bi podstakla učešće privatnog sektora kroz tržišne premije za obnovljive izvore. Izrazio je posvećenost Crne Gore nastavku zajedničkih inicijativa i projekata sa Srbijom, naglašavajući značaj usklađivanja regionalnih i međunarodnih energetskih politika. Takođe je istakao da će saradnja unutar Energetske zajednice ostati jedan od glavnih prioriteta u budućnosti.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene električne energije pale krajem juna usled nižih troškova gasa i velike proizvodnje iz obnovljivih izvora

U četvrtoj nedelji juna, prosečne cene električne energije pale su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. N2EX tržište Ujedinjenog Kraljevstva zabeležilo je najveći pad, od 28%. Ostala tržišta su zabeležila pad cena u rasponu od...

Evropa: Potrošnja električne energije raste na većini tržišta usled sezonskih promena i praznika

Tokom nedelje od 23. juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Nemačka i Italija zabeležile su najveći rast, sa povećanjem potrošnje od 8,2%, odnosno 8,1%. Francuska je imala najmanji rast...

Trendovi solarne i vetroenergije: Rekordna proizvodnja solarne energije na Iberijskom poluostrvu, mešovite prognoze za Evropu

Tokom nedelje od 23. juna, proizvodnja solarne fotonaponske (PV) energije porasla je u Italiji i Španiji u odnosu na prethodnu nedelju. Italija je zabeležila najveći rast od 9,4%, dok je u Španiji rast bio skromniji, 0,6%, što predstavlja treću...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!