Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRegion: Cene struje...

Region: Cene struje u Jugoistočnoj Evropi opale u 11. nedelji 2025. godine usled viših temperatura i niže potrošnje

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Digital
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Rudarstvo
Supported byspot_img

U 11. nedelji 2025. godine, cena električne energije u jugoistočnoj Evropi (JIE) značajno je pala zbog viših temperatura i niže potrošnje, uprkos rastućim cenama CO2 i ponovnom porastu cena gasa iznad 40 €/MWh, nakon što su u prethodnoj nedelji pale ispod tog praga. Svi tržišta u JIE zabeležila su pad cena električne energije. Početno su cene rasle, ali su počele da opadaju sredinom nedelje. Bugarska i Grčka zabeležile su najveće padove cena, sa smanjenjima od -17,40% i -16,18%. Turska i Rumunija su bile sledeće, sa padovima od -15,30% i -14,79%. S druge strane, Italija i Hrvatska su zabeležile najmanje padove cena, sa smanjenjima od -4,65% i -4,50%.

Tokom druge nedelje marta 2025. godine, cene električne energije u Centralnoj Evropi su porasle, premašivši 100 €/MWh. Ovaj porast je bio posledica veće potrošnje električne energije, izazvane nižim temperaturama, i smanjenom proizvodnjom energije iz vetra i sunca u poređenju sa prethodnom nedeljom. Cene električne energije u Centralnoj Evropi kretale su se od 101 do 120 €/MWh, pri čemu je Švajcarska bila najskuplja sa cenom od 119,97 €/MWh, što je porast od 3,86% u odnosu na 10. nedelju 2025. godine. Austrija je bila na drugom mestu sa cenom od 110,93 €/MWh, dok su Francuska imala najniže cene sa 100,69 €/MWh, što predstavlja porast od 32,84% u odnosu na prethodnu nedelju.

U 11. nedelji, prosečne nedeljne cene električne energije u Evropi iznosile su oko 104 €/MWh, a cene su se kretale od 79,57 €/MWh na MIBEL tržištu do 119,97 €/MWh u Švajcarskoj. Na MIBEL tržištu, cene su porasle na 65,88 €/MWh u Portugalu i 80,27 €/MWh u Španiji, sa porastima od 20,78% i 21,84%, respektivno. U južnom delu Evrope, polovina zemalja JIE zabeležila je cene ispod 100 €/MWh, a cene su se kretale od 49 do 117 €/MWh. Turska je imala najnižu prosečnu cenu sa 49,12 €/MWh, dok je Grčka bila druga po ceni sa 92,11 €/MWh. Italija je zabeležila najvišu prosečnu cenu u JIE regionu tokom 11. nedelje sa 117,38 €/MWh, iako je to bio pad od -4,65% u odnosu na prethodnu nedelju. Mađarska je bila na drugom mestu sa drugom najvišom cenom od 111,07 €/MWh.

Dnevne cene tokom nedelje 10. marta 2025. godine dostigle su maksimum u sredu, 12. marta, a minimum u petak, 16. marta, i kretale su se između 37 i 71 €/MWh. 11. nedelja je zabeležila pad u potrošnji električne energije u svim zemljama JIE, pri čemu su svi tržišta prijavila nižu potrošnju. To je uglavnom bilo zbog visokog barometarskog pritiska nad jugoistočnom Evropom, što je donelo puno sunca i rekordne martovske temperature. Prosečne temperature bile su viša nego prethodne nedelje, što je doprinelo opadanju ukupne potrošnje električne energije u JIE za 16,53%, koja je iznosila 15.246,69 GWh. Bugarska je zabeležila najveći pad u potrošnji, smanjenu za -17,40%, dok su Grčka i Turska bile sledeće sa padovima od -16,18% i -15,30%. Srbija, Mađarska i Italija su imale manji pad u potrošnji električne energije, sa smanjenjima od -8,80%, -7,05% i -4,65%, respektivno.

Proizvodnja iz promenljivih obnovljivih izvora porasla je u JIE regionu tokom 11. nedelje, povećavši se za 27,6% na 3.054,77 GWh. Proizvodnja iz vetra porasla je za 46,6%, dostigavši 1.960,87 GWh. Rumunija i Hrvatska zabeležile su najveće poraste u proizvodnji iz vetra, sa porastima od 232,5% i 204,1%. Solarni output je takođe porastao, povećavši se za 3,5% na 1.093,90 GWh. Italija je zabeležila najveći procentualni porast u proizvodnji solarne energije u JIE regionu, sa povećanjem od 100%. Proizvodnja iz hidroelektrana u JIE porasla je za 18,44%, dostigavši 1.626,92 GWh, uglavnom zbog veće proizvodnje u Italiji i Turskoj, koje su doprinele sa 397,66 GWh i 236,49 GWh. Grčka i Bugarska su bile izuzeci, zabeleživši padove u proizvodnji hidroenergije, sa smanjenjima od -35,82% i -21,36%, respektivno.

Termalna proizvodnja u JIE takođe je porasla za 47,28% u poređenju sa 10. nedeljom, dostigavši 18.230,91 GWh. Proizvodnja iz uglja opala je za -3,32% na 3.257,36 GWh, dok je proizvodnja iz gasa porasla za 66,21%, dostigavši 14.973,55 GWh. Turska je zabeležila pad u proizvodnji iz uglja i gasa, smanjivši ih za -8,81% i -40,21%. Grčka je takođe zabeležila padove u proizvodnji iz lignita i gasa, sa smanjenjima od -39,13% i -22,92%. U Bugarskoj je proizvodnja iz uglja i gasa opala za -15,59% i -10,81%, respektivno.

Međugranična trgovina električnom energijom u JIE opala je za -29,26% u 11. nedelji u poređenju sa 10. nedeljom, ukupno iznoseći 865,40 GWh. Izvoz električne energije iz regiona opao je za -63,5% na 60,21 GWh, dok su uvozi pali za -26,7% na 1.017,27 GWh. Srbija, Rumunija, Hrvatska, Italija i Grčka su zabeležile padove u neto uvozu električne energije, sa smanjenjima od -99,63%, -90,37%, -89,95%, -18,41% i -2,36%, respektivno. Mađarska je, međutim, zabeležila porast u neto uvozu, koji je porastao za 34,39%. S druge strane, Grčka i Bugarska su nastavile izvoz, pri čemu su neto izvozi Grčke opali za -2,36%, dok su neto izvozi Bugarske porasli za 35,38%.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija napreduje u realizaciji projekta hidroelektrane na pumpanje Bistrica uz finalnu fazu izdavanja dozvola

Studija opravdanosti za izgradnju hidroelektrane na pumpanje Bistrica je završena, a finalna faza sada se fokusira na dobijanje lokacijskih dozvola i pripremu projektne dokumentacije za premeštanje delova državnih puteva, elektroenergetskih vodova i vodovodnih cevi. Ovo je razmatrano tokom četvrte sednice...

Crna Gora planira četiri nova solarna projekta ukupne snage 127 MW

Investitori u Crnoj Gori nastavljaju sa planovima za izgradnju četiri solarne elektrane ukupne snage 127 MW, od kojih će tri biti locirane u Podgorici. Crnogorska vlada je izdala urbanističke i tehničke uslove za ove projekte, koji su svi predloženi...

Bugarska: Grupa PPC širi se projektom solarne elektrane od 165 MW i sistema za skladištenje energije

Grupa PPC jača svoje prisustvo u Bugarskoj razvojem nove solarne elektrane sa integrisanim sistemom za skladištenje energije. Projekat će imati ukupnu instaliranu kapacitet od 165 MW, uz prateći energetski sistem za skladištenje sa nominalnim kapacitetom od 25 MW i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!