Prema podacima operatora za prenos prirodnog gasa u Grčkoj, DESFA, domaća potrošnja gasa zabeležila je značajan porast od 30,03% u 2024. godini, sa 50,91 TWh u 2023. na 66,2 TWh.
Glavni faktor ovog rasta bila je značajna potražnja za proizvodnjom električne energije, koja je činila 68,65% ukupne potrošnje, sa porastom od 31,59%. Potrošnja domaćinstava i preduzeća činila je 17,71% potrošnje, što je predstavljalo porast od 4,83%. S druge strane, industrije i CNG punionice direktno povezane sa mrežom zabeležile su najznačajniji porast, sa povećanjem od 74,34%, čineći 13,62% domaće potrošnje.
Uprkos značajnom porastu domaće potrošnje, ukupna potražnja za prirodnim gasom, uključujući izvoz, porasla je samo za 2,23% na 69,11 TWh. Ovo je rezultat oštrog opadanja izvoza, koji je pao za 82,56%, sa 16,69 TWh u 2023. na samo 2,91 TWh u 2024. Međutim, izvozna aktivnost počela je da se oporavlja u poslednjem kvartalu, povećavši se sa samo 0,66 TWh u prvih devet meseci, zahvaljujući otvaranju LNG terminala u Aleksandropoliju, koji je povezan sa interkonekcijom Grčka-Bugarska.
Uvozi su porasli za 2,45% u 2024. godini, dostigavši 69,37 TWh, u poređenju sa 67,71 TWh u 2023. Više od polovine uvezenog gasa ušlo je kroz ulaznu tačku Sidirokastro, dok je LNG terminal Revythoussa činio 26,43%, a ulazna tačka Nea Mesimvria, povezana sa Transadrijatskim (TAP) cevovodom, doprinela sa 18,07%.
Uvoz LNG-a je opao, sa 27 tankera koji su isporučili 18,69 TWh u terminal Revythoussa u 2024. godini, u poređenju sa 41 tankerom i 28,52 TWh u 2023. godini. Sjedinjene Američke Države su ostale najveći dobavljač LNG-a, obezbeđujući 71,64% ukupne isporuke, sa povećanjem broja tankera sa 17 na 19 i porastom isporučenih količina sa 10,75 TWh na 13,89 TWh. Rusija, koja je bila na drugom mestu, zabeležila je oštar pad od 65,87% u svom udelu, smanjujući isporuke na 2,86 TWh, što čini 15,3% ukupnog uvoza. Alžir i Norveška su sledeći, sa isporukama od 1,46 TWh (7,81%) i 0,98 TWh (5,24%), redom.
