Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Proces tehničke...

Srbija: Proces tehničke akceptacije energetskih objekata

Supported byClarion Energy opengraph
Supported byspot_img

Proces tehničke akceptacije energetskih objekata u Srbiji je detaljna procedura dizajnirana da osigura usklađenost sa nacionalnim standardima, propisima i tehničkim specifikacijama pre nego što se ovi objekti zvanično puste u rad. Ovaj proces je ključan za održavanje sigurnosti, efikasnosti i pouzdanosti energetske infrastrukture, uključujući elektrane, prenosne linije i instalacije obnovljivih izvora energije. Ispod je sveobuhvatan pregled procesa tehničke akceptacije u Srbiji:

1. Planiranje i odobrenje dizajna

  • Studija izvodljivosti: Pre započinjanja gradnje, investitori moraju sprovesti studiju izvodljivosti kako bi procenili tehničku, ekonomsku i ekološku održivost projekta. Ovaj dokument izlaže ključne tehničke aspekte, kao što su energetski učinak, materijali, tehnologija i ukupni dizajn.
  • Tehnička dokumentacija: Sva dizajnerska i tehnička dokumenta moraju biti u skladu sa srpskim zakonima i standardima vezanim za energetsku efikasnost, uticaj na životnu sredinu i bezbednost. Ovi dokumenti se podnose relevantnim vlastima na odobrenje.
  • Procena uticaja na životnu sredinu (EIA): Ako je potrebno, mora se sprovesti EIA kako bi se procenili potencijalni ekološki efekti objekta. Odobrenje od Ministarstva zaštite životne sredine je obavezno.
  • Uslovi urbanog planiranja: Predložena lokacija mora biti u skladu sa propisima o urbanom i prostornom planiranju. Lokalni organi izdaju uslove lokacije koji definišu zahteve koje projekat mora ispuniti u pogledu korišćenja zemljišta, zoniranja i kompatibilnosti infrastrukture.

2. Građevinska dozvola

  • Izdavanje dozvole: Nakon odobrenja dizajna, investitor podnosi zahtev za građevinsku dozvolu Ministarstvu rudarstva i energetike ili lokalnim vlastima. Ova dozvola omogućava započinjanje gradnje i osigurava usklađenost sa tehničkim propisima.
  • Koordinacija sa pružateljima komunalnih usluga: Tokom faze dobijanja građevinske dozvole, investitor sarađuje sa lokalnim operatorima distribucije i prenosa električne energije (npr. EPS – Elektroprivreda Srbije) kako bi se olakšala povezanost sa mrežom.

3. Nadzor nad gradnjom

  • Nadzor na gradilištu: Tokom faze gradnje, nadzor je neophodan kako bi se osigurala usklađenost sa odobrenim dizajnom i dokumentacijom. Investitori obično angažuju licencirane inženjerske firme za nadzor i redovno izveštavanje regulatornim telima.
  • Inspekcije: Relevantne vlasti vrše inspekcije u ključnim fazama gradnje kako bi proverile usklađenost sa tehničkim standardima i propisima o bezbednosti, uključujući zaštitu od požara i strukturalnu integralnost.

4. Testiranje i puštanje u rad

  • Tehničko testiranje: Nakon završetka gradnje, objekat prolazi tehnička testiranja kako bi se proverila njegova operativna sposobnost, uključujući performanse opreme za proizvodnju energije i bezbednosne sisteme.
  • Operativno testiranje: Objekti moraju pokazati pouzdano funkcionisanje u stvarnim uslovima pre komercijalne upotrebe. Ova faza može uključivati probne periode rada gde se objekat prati dok radi sa delimičnim ili punim kapacitetom.
  • Sinhronizacija sa mrežom: Za električne generacione objekte, sinhronizacija sa srpskom elektroenergetskom mrežom (ili regionalnom mrežom za prekogranične objekte) je ključna, osiguravajući efikasnu integraciju objekta u prenosnu mrežu.

5. Tehnička komisija za reviziju

  • Formiranje komisije: Formira se tehnička revizijska komisija koja procenjuje performanse objekta i dokumentaciju. Ova komisija obično uključuje predstavnike relevantnih državnih ministarstava i tehničke stručnjake.
  • Pregled dokumentacije: Komisija pregledava svu tehničku dokumentaciju, uključujući planove dizajna, građevinske dozvole, sertifikate o bezbednosti i izveštaje o inspekcijama.
  • Inspekcija na terenu: Komisija sprovodi završnu inspekciju objekta kako bi proverila tehničke performanse, mere bezbednosti i usklađenost sa propisima. Svi problemi moraju biti rešeni pre nego što se pređe na sledeću fazu.

6. Izdavanje sertifikata o tehničkoj akceptaciji

  • Sertifikat o tehničkoj akceptaciji: Nakon prolaska svih testova i inspekcija, komisija izdaje sertifikat o tehničkoj akceptaciji, potvrđujući usklađenost objekta sa srpskim zakonima i spremnost za rad.
  • Povezivanje sa mrežom: Nakon akceptacije, objekat se može zvanično povezati sa nacionalnom elektroenergetskom mrežom ili drugim energetskim sistemima. Odobrenje za povezivanje sa mrežom daju relevantni sistemski operateri (npr. Elektromreža Srbije).
  • Registracija na energetskom tržištu: Objekti koji proizvode električnu energiju moraju se registrovati kod operatera energetskog tržišta Srbije (SEEPEX) kako bi učestvovali na tržištu i prodavali električnu energiju.

7. Rad i održavanje

  • Operativna dozvola: Nakon dobijanja sertifikata o tehničkoj akceptaciji, investitor podnosi zahtev za operativnu dozvolu Ministarstvu rudarstva i energetike, omogućavajući komercijalne operacije.
  • Kontinuirana usklađenost: Objekat mora prolaziti redovne inspekcije usklađenosti i pridržavati se operativnih propisa i standarda bezbednosti tokom celog perioda rada.
  • Izveštavanje i monitoring: Objekti su dužni da podnose redovne izveštaje o performansama, emisijama (ako je primenljivo) i proizvodnji energije, osiguravajući usklađenost sa nacionalnim energetskim politikama i propisima o bezbednosti.

8. Energetska efikasnost i monitoring životne sredine

  • Izveštavanje o energetskoj efikasnosti: Objekti moraju biti u skladu sa propisima o energetskoj efikasnosti Srbije, fokusirajući se na smanjenje otpada i poboljšanje operativne efikasnosti.
  • Usklađenost sa životnom sredinom: Kontinuirano praćenje je potrebno kako bi se osiguralo da emisije i uticaji na životnu sredinu ostanu unutar dozvoljenih granica. Objekti koji koriste fosilna goriva moraju podnositi izveštaje o emisijama Ministarstvu zaštite životne sredine.

9. Konačno puštanje u rad i predaja

  • Zvanična predaja: Kada su svi potrebni alati, dozvole i sertifikati obezbeđeni, energetski objekat se zvanično predaje od investitora operateru ili vlasniku, čime se označava njegovo puštanje u redovan rad.

Ključna regulatorna tela uključena

  1. Ministarstvo rudarstva i energetike – Glavno telo odgovorno za nadzor energetskih projekata u Srbiji, izdavanje dozvola i osiguranje usklađenosti sa propisima.
  2. Elektromreža Srbije (EMS) – Upravljanje integracijom objekata za proizvodnju energije u nacionalnu mrežu.
  3. Agencija za zaštitu životne sredine Srbije (SEPA) – Osiguranje usklađenosti sa propisima o životnoj sredini, posebno za projekte koji zahtevaju EIA.
  4. Lokalne vlasti – Izdaju dozvole za lokaciju i verifikuju usklađenost sa propisima o urbanom planiranju.

Zaključak

Proces tehničke akceptacije energetskih objekata u Srbiji je stroga procedura koja osigurava da se energetski projekti grade, testiraju i koriste u skladu sa rigoroznim tehničkim, bezbednosnim i ekološkim standardima. Poštovanje ovih koraka je ključno za integraciju energetskih objekata u nacionalnu energetsku infrastrukturu Srbije, garantujući njihovo sigurno i efikasno poslovanje.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: EPS favorizuje pumpne hidroelektrane umesto litijum baterija za skladištenje energije iz obnovljivih izvora

Iako se litijum u Srbiji promoviše kao rešenje za različite izazove, uključujući elektromobilnost i skladištenje energije iz obnovljivih izvora, stručnjaci iz državnog preduzeća EPS izražavaju oprez u vezi sa njegovom upotrebom za skladištenje električne energije. Stručnjaci EPS-a smatraju da se...

Srbija: EPS unapređuje modernizaciju hidroelektrana i projekata obnovljivih izvora energije

Dragan Stanković, direktor Odeljenja za održavanje i investicije u hidroelektranama (HE) i obnovljivim izvorima energije (OIE) u državnoj elektroenergetskoj kompaniji EPS, najavio je nastavak napora za modernizaciju hidroenergetskog sektora. Projekti revitalizacije za HE Bistrica, Potpeć, Đerdap 2 i Vlasinske...

Srbija: EPS uspešno testira novi B3 blok u termoelektrani Kostolac B i planira dalju revitalizaciju kapaciteta

Dušan Živković, generalni direktor državnog preduzeća EPS, najavio je da je novi B3 blok u termoelektrani Kostolac B uspešno prošao testove 6. oktobra. Preduzeće trenutno sprovodi garancijske testove, a očekuje se da će zvanično preuzimanje bloka biti uskoro. Živković je...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!