Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaUncategorizedZapadni Balkan: Tehnički...

Zapadni Balkan: Tehnički i politički razlozi za black out

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

„Nestanak struje velikih razmera pokazuje koliko je snabdevanje energijom na Zapadnom Balkanu ugroženo“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

„Saobraćajni haos u Splitu, pokvareni semafori u Sarajevu, bez pitke vode u Podgorici. U petak je u sred velike vrućine i na početku sezone godišnjih odmora nestanak struje paralisao velike delove Zapadnog Balkana, od Splita do Tirane. Sve se dogodilo iznenada, ali ne neočekivano“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

„Već krajem februara stručnjak za pitanja energije Kristijan Egenhofer, iz briselskog trusta mozgova CEPS, upozorio je: ’Energetski sektor Zapadnog Balkana nalazi se pred kolapsom’. A Egenhofer u tim strahovanjima nije bio usamljen“, piše nemački list.

U tekstu se podseća da je snabdevanje električnom energijom normalizovano nakon nekoliko sati, ali da osnovni problem nije rešen: „Pritom to nije nova tema: pre svega tamo gde je potražnja za energijom naglo porasla od 1990. godina, na Kosovu i u Severnoj Makedoniji, problema je bilo i ranije. A ti problemi imaju tehničke, klimatske i političke aspekte“, navodi list iz Frankfurta.

„Mnoge elektrane starije su od 40 godina, a ni prenosna mreža nije mnogo mlađa. ’Elektrane na ugalj ne mogu da drže korak zbog zastarele tehnologije i uskih grla u rudnicima“, ukazuje stručnjak za jugoistočnu Evropu Dimitar Bečev. U međuvremenu, zbog klimatskih promena, nivo akumulacija u onim zemljama koje se oslanjaju na hidroenergiju, poput Albanije s njenih 99 odsto hidroenergije, padaju. To je, kaže Bečev, veliki izazov za snabdevanje električnom energijom.“

„Slepo se osloniti na komšije, kako je to pokazao blekaut u petak, nije moguće“, piše list. „Tu u igru ulazi politika“, kako to kaže Dirk Bušle, zamenik direktora Evropske energetske zajednice koja bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo da pripremi za zelena pravila igre u Evropskoj uniji.

Uticaj Rusije

„To podrazumeva bolju koordinaciju i saradnju s drugim mrežnim operaterima i uspostavljanje tržišta električne energije. Krize u napajanju zajednički se mogu brže i rešiti i sprečiti. Ugovori sa državama Zapadnog Balkana su na stolu od 2022, kaže Bušle. ’Ipak politički spor između Srbija i Kosovo oko priznanje Kosova i tu blokira sprovođenje u čitavom regionu“, kaže Bušel, a prenosi Frankfurter algemajne.

List navodi da to nije jedini energetski izazov s kojima se suočavaju te države. „Bivši američki diplomata Metju Briza imenuje i druge izazove: ’Suviše malo konkurencije, previše uglja i previše Rusije.“ Ili, rečima ekspertkinje za energetiku Barbare Frej: ’Hronično nedovoljno finansiranje, kontinuirano loše upravljanje, geopolitičke prepreke.’ Udeo uglja iznosi između 41 odsto (Bosna i Hercegovina) i 95 odsto (Kosovo)“, navodi nemački list.

„Energetskom industrijom na Zapadnom Balkanu dominiraju preduzeća u državnom vlasništvu čiji nedostatak transparentnosti i loše upravljanje ometaju konkurenciju, omogućavaju uplitanje Rusije i usporavaju ulaganja u energetsku tranziciju“, ponavlja Briza. „Uticaj Rusije u poslovanju s naftom i gasom i dalje je značajan u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Činjenica da su tržišta Zapadnog Balkana mala i neprivlačna za međunarodne ulagače, olakšava Moskvi da ostvari uticaj, a Moskva želi da proda što više gasa“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Uticaj Kine

Kina je takođe akter s uticajem u regionu, dodaje se u tekstu. „U sklopu svog ’Novog puta svile’, Peking je uložio mnogo novca u izgradnju novih i nadogradnju starih elektrana na ugalj. Međutim, predsednik Si Đinping obećao je u UN 2021. da više neće davati novac za nove elektrane na ugalj.“

„To ne menja činjenicu da Kina, recimo u Crnoj Gori, nastavlja da modernizuje postojeće elektrane na ugalj, ukazuje Bušle. Nemački list takođe navodi da je angažman Kine uočljiv i kada je reč o proširenju korišćenja obnovljivih energija, kao što su vetroelektrane u Srbiji i BiH ili pak hidroelektrane, prenosi DW.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija planira pretvaranje termoelektrane Kolubara A u solarnu elektranu od 71 MW, zakazan javni uvid

Agencija za prostorno i urbanističko planiranje Srbije najavila je javni uvid u predloženi urbanističko-arhitektonski plan za pretvaranje termoelektrane (TE) Kolubara A u solarnu elektranu. Projekat podrazumeva zatvaranje postojećih deponija pepela, šljake i uglja kako bi se pripremilo zemljište za...

Rumunija: Hidroelectrica potpisala ugovor o održavanju vredan 20 miliona evra sa kompanijom Vestas za vetroelektranu Crucea Nord i planira integraciju baterijskog sistema od 36...

Hidroelectrica je izabrala lokalnu filijalu danske kompanije za proizvodnju vetroturbina Vestas da upravlja održavanjem vetroturbina na vetroelektrani Crucea Nord. Petogodišnji ugovor, vredan 20 miliona evra pre PDV-a, obuhvata kompletno održavanje turbina Vestas V112 - 3 MW MK1a, kao i...

Grčka: EIB odobrio 25,9 miliona evra zelene finansijske podrške za vetroelektranu Gatza kompanije Iberdrola

Evropska investiciona banka (EIB) odobrila je paket zelene finansijske podrške od 25,9 miliona evra za izgradnju nove vetroelektrane u centralnoj Grčkoj, koju gradi španska energetska kompanija Iberdrola. Vetroelektrana Gatza biće smeštena na teritoriji opština Orkomenou i Lokron u regionima Viotija...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!