Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBosna i Hercegovina:...

Bosna i Hercegovina: “Elektroprivrede ne mogu provesti energetsku tranziciju”

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Bosna i Hercegovina znatno zaostaje u energetskoj tranziciji, a pojedini smatraju da je elektroprivrede ne mogu provesti. Takvog mišljenja je i ekonomista Damir Miljević.

Govoreći kao član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET o građanskoj energiji, napomenuo je da proizvodnja struje iz sunčeve energije i vetroenergije postaje sve jeftinija i jednostavnija.

Istakao je da je koncept građanske energije, kao dela energetske tranzicije, pre 20 godina zaživeo u Neemačkoj. Građanska energija podrazumeva postojanje prosumera ili da svako domaćinstvo može istovremeno proizvoditi, trošiti i prodavati viškove proizvedene struje te postojanje energetskih zadruga koje čine domaćinstva, kompanije i drugi koji istovremeno proizvede, troše i prodaju struju jedni drugima.

Miljević ne misli da su elektroprivrede te koje će provesti energetsku tranziciju, tj. učiniti da se struja dominantno proizvodi iz obnovljivih izvora energije. Naprotiv.

“Priča da će elektroprivrede provesti energetsku tranziciju je priča u propast”, upozorio je i dodao da se od njih to ne može očekivati, jer žele održati monopolistički položaj.

Tvrdi da je u Bosni i Hercegovini sve više kompanija koje prave svoje elektrane te da je to posledica poskupljenja struje kod domaćih elektroprivreda. To se pre svega odnosi na proizvodnju struje iz sunčeve energije. Prema Miljevićevim rečima, u poslednjih pola godine napravljene su solarne elektrane ukupne snage pet megavati.

Ranije smo pisali koliko su kompleksne procedure za domaćinstva koja žele imati solarnu elektranu. Ističući tu kompleksnost, Miljević je ocenio da su procedure kao da se želi praviti, kako je rekao, nuklearna elektrana.

“Solarne elektrane se tretiraju kao svi ostali građevinski objekti. Čak vam traže i plan uloga”, ukazao je.

Podsetio je da je Republika Srpska nedavno usvojila zakon kojim se tretira proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije, a da se u Federaciji Bosne i Hercegovine to još nije desilo. Nije mu jasno zašto se novim zakonom u RS-u zadržala obaveza da građani plaćanjem struje elektroprivredi subvencioniraju privatne investitore da grade postrojenja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije. Prema postojećem zakonu to je slučaj i u FBiH.

Osvrnuo se na to kako zemlje u susedstvu stimuliraju razvoj građanske energije, tj. koncept prosumera. Izdvojio je primer Srbije i Crnu Gore. Kako je kazao, u Srbiji se prosumer postaje u samo tri koraka – država subvencionira 50 posto troškova gradnje solarne elektrane.

Ukazao je da je Elektroprivreda Crne Gore imala program za 3.000 domaćinstava i 500 kompanija. Podrazumevao je da im elektrodistributer potpunu finansira gradnju solarne elektrane, a taj novac se kasnije isplaćuje kroz račune. Miljević je naglasio da je ovaj projekat bio vrlo uspešan te da se zbog toga odlučili da se poveća broj onih koji će dobiti finansijsku podršku.

U Hrvatskoj se već nekoliko godina subvencionira ugradnja solarnih panela sa od 40 do 80 posto od ukupnog iznosa ugradnje ili do 75.000 kuna (19.500 KM), piše Slobodna Bosna.

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Bosna i Hercegovina: Vlada RS poziva na hitne mere za rešavanje problema rastućeg napona u elektroenergetskoj mreži

Vlada Republike Srpske (RS), na svojoj poslednjoj sednici, razmatrala je problem rastućih nivoa napona u prenosnoj mreži, upozoravajući da bi ovaj problem mogao izazvati ozbiljne poremećaje u elektroenergetskom sistemu, ekonomiji i domaćinstvima u RS i Bosni i Hercegovini, kao...

Bosna i Hercegovina: HE Visegrad beleži manju proizvodnju u julu 2025. godine

Hidroelektrane na Drini, filijala elektroprivrednog preduzeća ERS i operater hidroelektrane Višegrad, izvestile su da je elektrana u julu 2025. godine proizvela 25,11 GWh električne energije, što je smanjenje od 25,6% u odnosu na prethodni mesec, kada je proizvodnja iznosila...

Bosna i Hercegovina: RiTE Gacko beleži povratak u profit sa neto dobiti od 290.000 evra u prvoj polovini 2025. godine

Rudnik uglja i termoelektrana (RiTE) Gacko ostvarili su neto dobit od približno 290.000 evra, što predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na gubitak od 11,8 miliona evra u istom periodu prošle godine. Ukupni prihodi kompanije u prvoj polovini godine iznosili su...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!