Albanski energetski sektor, sa dužničkom spiralom između tri javne kompanije i trećih lica, kašnjenjem u realizaciji hitnih investicija i troškovima uvoza električne energije od blizu 250 miliona evra, i pre proglašenja energetske krize nije bio u zavidom položaju.
Vlada u Tirani obećala je da neće biti poskupljenja električne energije za domaćinstva i male potrošače, uprkos krizi. Jedan od načina da se to omogući bio je novi talas liberalizacije tržišta električne energije – za potrošače povezane na 20 kV i 10,6 kV naponsku mrežu, kao nastavak procesa koji je započet 2018. godine, sa otvaranjem tržišta za kupce na visokom naponu.
Međutim, kompanije na srednjem naponu oštro su se usprotivile toj odluci, strahujući da bi izlazak na slobodno tržište, u uslovima energetske krize, za pojedine potrošače na srednjem naponu doneo račune uvećane sedam do osam puta. Za mnoge od njih to bi značilo gašenje.
Prema podacima Ministarstva energetike ne srednjem naponu trenutno je aktivno oko 7.440 firmi, a one trenutno plaćaju od 11 do 14 leka (od 0,09 do 0,11 evra) po jednom kWh.
S druge strane, cene električne energije na referentnoj berzi su mnogo više u ovom trenutku, zbog čega je vlada odlučila da privremeno zaštiti ove potrošače od povećanja troškova energije. O narednom koraku pregovaraće se početkom juna, poručila je ministarka energetike Belinda Balluku.
Ona je rekla da bi do pada cena električne energije moglo doći u martu, najavljujući da će se početkom juna razgovarati o pomoćnom instrumentu za postavljanje preferencijalne cene za kupce distributivne kompanije OSHEE.
Izvor: monitor.al