Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaNeophodna hitna procena...

Neophodna hitna procena stanja u gornjem toku Neretve

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img
Zbog svoje jedinstvenosti, gornji tok reke Neretve predložen je za zaštitu u okviru Smaragdne mreže još 2005. godine.

Na sednici koja je održana danas, izvršni odbor Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa zaključio je da je neophodna hitna procjena stanja na terenu u gornjem toku reke Neretve koji je ugrožen planiranim projektom hidroenergetskog sistema “Gornja Neretva” i izgradnjom hidroelektrane Ulog.

Ovaj zaključak je donesen nakon razmatranja žalbe protiv Bosne i Hercegovine zbog ugrožavanja zaštite gornjeg toka reke Neretva kao Emerald područja od izgradnje osam hidroenergetskih objekata u okviru planiranog sistema, a koju su podnele organizacije za zaštitu životne sredine – Centar za životnu sredi nu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža krajem prošle godine.

Smaragdna ili Emerald mreža je ekološka mreža koja se sastoji od prirodnih područja od posebnog interesa za zaštitu, a koja su locirana u državama članicama Bernske konvencije. Zbog svoje jedinstvenosti, gornji tok reke Neretve predložen je za zaštitu u okviru ove mreže još 2005. godine.

Argumentaciju na osnovu koje je podnesena žalba na sednici su u desetominutnom izlaganju predstavili predstavnici Centra za životnu sredinu ispred navedene grupe organizacija. Sednici su trebali prisustvovati predstavnici Ministarstva spoljne politike i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS, ali se nisu pojavili.

Planirane hidroenergetske projekte u slivu gornje Neretve čine hidroelektrana Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana koje će pretvoriti veći deo gornjeg toka reke – deonicu od oko 38 kilometara, u niz brana, cevi i rezervoara koji se nastavljaju jedan na drugi.

Iako su procene uticaja na životnu sredinu urađene za ove projekte identifikovale nekoliko značajnih vrsta prisutnih u blizini lokacije hidroelektrana, Vlada RS je zaključila da ovi projekti neće imati negativan uticaj na životnu sredinu i da mogu ići u realizaciju.

Predstavnici Centra za životnu sredinu su na sednici iznijeli glavne probleme koji će nastati ukoliko se ovi projekti realizuju i od odbora zahtevali da otvori dosije i preporuči hitnu procenu stanja na terenu, jer izgradnja HE Ulog već utiče na jedinstvene riblje vrste reke Neretve.

“Prema dosadašnjim istraživanjima, područje oko izvora i gornjeg toka Neretve potvrđeno je kao izuzetno očuvan ekosistem. Zamućena voda zbog izgradnje i tokom rada hidroelektrana Ulog uništila bi najvažnije balkanske populacije glavatice, mekousne pastrmke  i vijuna, dok bi HES “Gornja Neretva” negativno uticao na opstanak jedinstvene potočne pastrmke jadranskog haplotipa. Tačnije – gornja Neretva bi se iz reke u potpunosti promenila u niz akumulacija i cevovoda. Podsjećamo da se BiH, kao potpisnica Bernske konvencije, obavezala na očuvanje divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa radi zaštite ugroženih migratornih vrsta, a Republika Srpska je dajući ove dozvole dopustila uništenje gornje Neretve”, istakla je Jelena Ivanić, koordinatorica kampanje Sačuvajmo Plavo srce Evrope u Bosni i Hercegovini iz Centra za životnu sredinu.

Kampanja Sačuvajmo Plavo srce Evrope ima za cilj zaštitu najvrednijih rijeka na Balkanu od izgradnje hidrolektrana. Kampanju koordinišu je nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, a provode je zajedno sa partnerskim organizacijama iz zemalja Balkana.

Izvor: antikorupcija.info

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Bosna i Hercegovina: EPBiH predlaže nove složene tarife za električnu energiju usled rastućeg uvoza i pritisaka na snabdevanje

Državno preduzeće za proizvodnju električne energije EPBiH predstavilo je revidiranu strukturu cena električne energije, koja će biti dostavljena Komisiji za energetiku (FERK) na odobrenje. Predloženi model uvodi tri nove tarifne kategorije — plavu, zelenu i crvenu — kako bi...

Bosna i Hercegovina: ERS otkazuje tender za studiju izvodljivosti HES Ustibar zbog tvrdnji o smanjenju troškova i pravnih sporova

Pod izgovorom racionalizacije troškova, državno preduzeće za proizvodnju električne energije ERS je otkazalo tender vredan 1,8 miliona evra za izradu studije izvodljivosti hidroelektrane Ustibar (poznate i kao Mrsovo 2). Ova odluka usledila je nakon tri neuspešna pokušaja da se...

Bosna i Hercegovina: Proizvodnja električne energije u FBiH blago porasla u maju 2025.

Ukupna proizvodnja električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) u maju 2025. godine iznosila je 512 GWh, što predstavlja blagi rast od 0,6 % u odnosu na 509 GWh u maju 2024. godine. Hidroelektrane su učestvovale sa 29,1 %...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!