Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaAktuelnosti iz EnergetikeACER: Preliminarna procena...

ACER: Preliminarna procena visokih evropskih cena energije i veleprodajnog tržišta električne energije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Cene energije u Evropi dostigle su neviđene nivoe, privlačeći značajnu političku pažnju i na nacionalnom i na nivou EU. Građani i kompanije suočavaju se sa ekonomskim uticajima i a mogući su uticaji i na šire ekonomske kao što su stope inflacije i putanje ekonomskog oporavka. 

Visoke globalne cene gasa, sa primarnom ulogom LNG-a u postavljanju cena, predstavljaju ključni pokretač trenutnih visokih cena električne energije i gasa u Evropi.

Ova međuzavisnost cena gasa i električne energije u Evropi u trenutnom kontekstu dovela je do političkih diskusija o širem odnosu između tržišta gasa i tržišta električne energije u budućnosti. 

Evropska komisija je zadužila Evropsku agenciju za saradnju energetskih regulatora (ACER) da sprovede procenu prednosti i nedostataka trenutnog veleprodajnog tržišta električne energije do aprila 2022. godine, sa preliminarnom procenom do novembra 2021. godine.

Visoka zavisnost od gasa i nizak nivo interkonekcija električne energije povećavaju izloženost zemalja visokim cenama električne energije

Korelacija između cena električne energije i gasa odražava odluke o investiranju u proizvodnju i srodne tehnološke izbore napravljene tokom poslednjih decenija. Kada su troškovi proizvodnje električne energije na gas „visoki“ i jeftinije alternative nisu dovoljne da pokriju potražnju za električnom energijom, onda se cena električne energije često utvrđuje po ceni proizvodnje električne energije iz (skupog) gasa. U meri u kojoj gas nastavlja da određuje (granične) cene u pojedinim zemljama, čak i kada su cene gasa izuzetno visoke, to značajno povećava cene električne energije u tim državama članicama. 

U širem smislu, proizvodnja na gas u evropskom miksu električne energije, obezbedila je značajnu ekonomsku i ekološku koristi za životnu sredinu tokom godina. Oslanjanje na gas je omogućilo je da veleprodajne cene električne energije budu na konkurentnim nivoima već nekoliko godina i da se smanji emisija CO2.

Bez obzira na širu korelaciju sa (relativno ujednačenim) cenama gasa širom Evrope, cene električne energije se značajno razlikuju među državama članicama. Ove razlike u cenama su rezultat uglavnom dva faktora: prvo, nivo zavisnosti od gasa za pokrivanje potražnje za električnom energijom, i drugo, u određenoj meri, nivo interkonekcija električne energije države članice sa susednim zemljama u odnosu na nacionalnu potražnju. 

Generalno, što je veća zavisnost od gasa i što je niži nivo interkonekcije u poređenju sa nacionalnom potražnjom, to je veća veleprodajna cena električne energije u datoj državi članici. 

Ovome se može dodati dodatni faktor koji je više geografski: države članice sa dobrim interkonekcijama koje su bliže zemljama sa najjeftinijim izvorima energije imaju najviše koristi od prekogranične razmene.

Da bi se ovo ilustrovalo, države članice se mogu podeliti u tri grupe:

U grupi 1 su države sa najvišim cenama električne energije (>150 evra po MWh): Italija, Španija, Portugal i Irska. To su zemlje sa najećom zavisnošću od gasa – sa jednom trećinom potražnje za električnom energijom pokrivnom iz gasa i ograničenim nivoom interkonecija. 

U grupi dva su zemlje sa prosečnom cene električne energije od 120 d 150 MWh (jugoistočna i zapadna Evropa). Njihovo oslanjanje na gas je manje u odnosu na zemlje u grupi 1, ali i dalje značajno (oko 14% tražnje u proseku). One se mogu podeliti u dve podgrupe: zemlje koje se umereno do snažno oslanjaju na gas ali su dobro povezane sa drugim zemljama ( Holandija, Mađarska, Rumunija i tri Baltičke države) i zemlje koje se malo do umereno oslanjaju na gas u proizvodnji električne energije.

Grupu 3 čine države sa najnižom cenom električne energije u posmatranom periodu (<120 evra po MWh). One se oslanjaju na ugalj (Poljska), odnosno obnovljive izvore (Nordijske zemlje). One imaju najmanju zavisnost od gasa (oko 3% u proseku). 

Analiza je, dakle, pokazala da je oslanjanje na gas u proizvodnji električne energije glavni faktor koji objašnjava razlike u cenama izmedju zemalja. Veća tržišna integracija dozvoljava ublažavanje rasta cena, posebno u oblastima sa dobrim interkonekcijama. Ovo naglašava značaj maksimiziranja međuzonskog intrkonektivnog kapaciteta dostupnog za prekograničnu trgovinu električnom energijom. 

Izvor: acer.europa.eu

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: EU razmatra raniju zabranu ruskog LNG-a u okviru novog paketa sankcija

Evropska komisija razmatra predlog da se ubrza uvođenje zabrane uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) u okviru 19. paketa sankcija EU protiv Moskve. Ova mera je odgovor na tekući rat u Ukrajini. Paket predviđa potpunu zabranu uvoza ruskog LNG-a nakon...

Evropa: EU ostaje pri planu da do 2028. godine prekine uvoz ruske nafte uprkos protivljenju

Predsednik SAD Donald Tramp pozvao je evropske lidere da prestanu da kupuju rusku naftu kao deo napora za okončanje rata u Ukrajini. Energija ostaje najprofitabilniji izvoz Rusije, a prihodi od goriva i dalje pomažu finansiranje sukoba. Kao odgovor, Evropska...

Mađarska: Generalni direktor MOL-a kritikuje energetsku politiku EU i upozorava na preveliko oslanjanje na LNG planove

Generalni direktor MOL Grupe, Zsolt Hernadi, doveo je u pitanje pravac energetske politike Evropske unije, ističući da je snažan poslovni učinak kompanije zasnovan na rafinerskim kapacitetima, logističkoj mreži i maloprodaji, a ne na zavisnosti od ruske sirove nafte. Hernadi je...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!