Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBugarska: Troškovi TE...

Bugarska: Troškovi TE Marica Istok 2 za emisiju CO2 – 110 miliona evra u prvoj polovini godine

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Bugarska državna elektrana je u potpunom finansijskom kolapsu, nakon što je u prvih šest meseci 2021. godine dostigla gubitak od 126 miliona evra.

Prema preliminarnom finansijskom izveštaju za prvu polovinu 2021. godine, TE Marica Istok 2 je napravila gubitak od 247,2 miliona leva (126,4 miliona evra), u poređenu sa „samo“ 115 leva (58,8 miliona evra) gubitaka u istom periodu 2020. godine. U tom kontekstu, prihodi su smanjeni za 17%, na 192,2 miliona leva (98,3 miliona evra), dok su obaveze povećane za oko 200 miliona leva (102,3 miliona evra).

Ovo čini sveukupno finansijsko stanje kompanije još kritičnijim. Akumulirani gubitak dostiže impresivnih 1,4 milijarde leva (715,8 miliona evra), a dugovi skoro 1,5 milijardi leva (767 miliona evra).

Iako su tržišni uslovi poslednjih nedelja dozvolili da TE Marica Istok 2 prodaje električnu energiju na berzi, malo je verovatno da će se finansijski rezultati značajno popraviti do kraja ove godine.

Gubici, dugovi i opet gubici

Da TE Marica Istok 2 nije državna kompanija, odavno bi bankrotirala. Samo prošle godine Bugarski energetski holding podržao je elektranu sa ukupno pola milijarde evea, od čega, međutim, danas nema ni traga – godinu dana kasnije finasijska situacija se pogoršava, a izgledi za stabilizaciju su potpuno nestali.

Paradoks leži u tome da što elektrana više radi, to su veći troškovi za emisiju CO2.

Preciznije, u periodu od 1. januara do 30. juna, elektrana je radila mnogo manje nego u istom periodu prošle godine, kada su postojala ozbiljna ograničenja zbog koronavirusa, a potrošnja električne energije u zemlji je bila u padu.

Proizvedeno je 1,45 miliona MWh, u odnosu na skoro 1,7 miliona MWh godinu dana ranije, što je pad od 14,55% na godišnjem nivou.

Što je još važnije, sva električna energija je isporučena na regulisano tržište – u skladu sa kvotom koju je odredio regulator, dok je prodaja na berzi bila simbolična. Sa cenom postavljenom na regulisanom tržištu, kompanija pokriva ukupne proizvodne troškove, a činjenica da i dalje pravi gubitke – znak je sistemskih problema u sektoru uglja.

Skupe kvote

Glavni razlog za impresivne gubitke TE Marica Istok 2, pored nedostatka plana transformacije, jeste cena emisije ugljenika. Od početka 2021. godine, ona je porasla sa manje od 40 evra po toni na skoro 60 evra.

Za proizvodnju jednog MWh električne energije, postrojenje emituje oko 1,2 tone CO2 u atmosferu. To znači da bez troškova uglja, plata, održavanja itd., cena električne energije startuje od preko 60 evra po MWh.

Prema preliminarnom izveštaju za prvih šest meseci ove godine, rashodi po ovom osnovu dostigli su 214,5 miliona leva (110 miliona evra). Poređenja radi – u 2020. godini emisije su koštale 339 miliona leva (173 miliona evra).

Sa povećanom proizvodnjom u avgustu, a verovatno i u narednim mesecima, i sa poskupljenjem kvota za CO2, troškovi u drugoj polovini godine verovatno će premašiti 300 miliona leva (153 miliona evra), a na godišnjem noviou – pola milijarde leva (255 miliona evra).

Poređenja radi – izgradnja potpuno nove termoelektrane na gas, kapaciteta 500 MW, koštala bi isto toliko.

Za 170 miliona evra, koliko iznosi prošlogodišnji gubitak, moglo bi biti izgrađeno solarno postrojenje snage oko 200 MW, sa kapacitetom za skladištenje.

Izvor: capital.bg

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Srbija: Selo Mazgos priprema novi projekat eksploatacije uglja sa merama zaštite životne sredine

U selu Mazgos, udaljenom oko 15 kilometara od Dimitrovgrada, planira se novi projekat eksploatacije uglja. Detaljan regulacioni plan za ležište Mazgos, koji je otvoren za javnu raspravu do 7. oktobra, obuhvata 21,9 hektara i uključuje skoro 200 parcela, pretežno...

Crna Gora: Vetropark na Sinjajevini odobren; 44 turbine će godišnje proizvoditi 944 GWh

Novi projekat vetroelektrane na Sinjajevini dobio je zvanično odobrenje, a predvodi ga lokalna kompanija N1. Projekat predviđa izgradnju 44 vetroturbine, svaka sa kapacitetom od 6,6 MW, što ukupno daje instalirani kapacitet od 290,4 MW. Procena godišnje proizvodnje električne energije...

Grčka razmatra ponovno pokretanje programa offshore vetroelektrana usred tržišne neizvesnosti

Ministarstvo životne sredine i energetike razmatra ponovno pokretanje grčkog programa za offshore vetroelektrane, fokusirajući se trenutno na pripremne radove, a ne na neposredne obaveze. Konačna odluka još nije doneta, ali se vode razgovori dok vlada procenjuje tržišne neizvesnosti i...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!