Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...

Crna Gora: Za godinu uvoz struje 170 miliona eura, HE Komarnica mora da se gradi

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Vlada Crne Gore donijela je na posljednjoj sjednici Plan koncesija za korišćenje vodotoka za izgradnju hidroelektrana u našoj državi za 2020. godinu. Planom je predviđena dodjela samo jedne koncesije i to na rijeci Komarnici za potrebe izgradje hidroelektrane. Osim navedenog vodotoka, Vlada za 2020. godinu ne predviđa dodjelu koncesija za potrebe gradnje drugih mikro, malih i velikih hidroelektrana.

– Predmet koncesije je projektovanje, izgradnja, korišćenje i održavanje Hidroelektrane Komarnica. U skladu sa zakonom, koncesija će biti direktno dodijeljena Elektroprivredi Crne Gore, kao akcionarskom društvu u kojem država na dan donošenja Plana posjeduje 88,66 odsto akcija i samostalno imenuje sve članove organa upravljanja – kazali su u Vladi, pišu Vikend novine.

Uvoz struje

U Vladinom dokumentu je jasno naglašeno da je obezbjeđenje dodatnih količina energije preduslov privrednog razvoja i rasta crnogorske ekonomije, kao i preduslov podizanja kvaliteta života građana.

– Obezbjeđenje tih količina moguće je ili uvozom ili izgradnjom proizvodnih kapaciteta u Crnoj Gori – navodi se u dokumentu.

Koliko je važan projekat izgradnje HE Komarnica najbolje ilustruju podaci iz Energetskog bilansa za 2020. godinu. Od ukupnih potreba za energijom, Crnoj Gori je u 2018. godini nedostajalo 36 odsto, a u 2019. godini 37,4 odsto električne energije. Ovaj procenat, prema Monstatu za 2019. godinu rezultirao je neto uvozom energenata vrijednim više od 170 miliona eura.

– U narednom periodu nedvosmileno će rasti pritisak na smanjenje korišćenja uglja, nafte i naftnih derivata. U tom kontekstu, navedeni spoljnotrgovinski deficit, ali i pritisak u pravcu dekarbonizacije, moraju se posmatrati kao snažan razvojni impuls, koji će omogućiti valorizaciju crnogorskih obnovljivih resursa za proizvodnju električne energije – ističe se u dokumentu.

Realizacija ovog projekta će, takođe, omogućiti višenamjensko korišćenje hidroakumulacije u svrhu energetskog snabdijevanja, vodosnabdijevanja, poboljšanje uslova razvoja poljoprivrede i turizma u okruženju, kao i dalji razvoj saobraćajne i ostale infrastrukture, kako bi se doprinijelo ukupnom privrednom razvoju područja u kontaktnoj zoni hidroakumulacije.

Izgradnja HE

Realizacija projekta izgradnje hidroelektrane na rijeci Komarnici, razmatrana je i nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima. Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine nedvosmisleno preporučuje izgradnju HE Komarnica, konstatujući i da njena izgradnja “ima još više smisla ako se posmatra prostor regije“, odnosno da može biti “vrlo dobro rješenje za pokrivanje vršnih dijelova dijagrama opterećenja, kao i za regulaciju sistema u mjeri u kojoj će biti potrebno (ili moguće), s obzirom na veći broj vjetroelektrana koje će u sljedećih desetak godina ući u pogon, kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama regije“.

Sa druge strane, Regionalna strategija održivog hidroenergetskog razvoja (februar 2019), kao dokument finansiran kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, odnosno EU program finansiranja infrastrukturnih projekata, prepoznaje hidroelektranu Komarnica, kao jedan od svega petnaest projekata na prostoru Zapadnog Balkana, kod kojeg ne postoje ozbiljne smetnje za realizaciju iz ugla zaštite životne sredine i održivog razvoja. Posao, nakon izgradnje hidroelektrane dobiće između oko 150 osoba. Vrijednost projekta je 238 miliona eura.

Izvor; Pobjeda

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Energetska dilema Srbije: EPS suočen sa polako gorućom krizom uz pozive na odgovornost

Decenijama je Elektroprivreda Srbije (EPS) delovala kao neuništiva. Njene lignite rudnike, stare termoelektrane i hidroelektrane činile su osnovu sistema otporne na regionalne šokove i tržišne fluktuacije. Srbija je bila jedna od retkih evropskih zemalja sa električnom samodovoljnošću, ponekad čak...

Energetska budućnost Srbije na kocki u borbi za gas posle Rusije

Više od dve decenije, politička i ekonomska stabilnost Srbije zasnivala se na nepisanom dogovoru: ruski gas bi dolazio pouzdano, predvidivo i po povlašćenim uslovima dogovorenim između Beograda i Moskve. Odnos je bio geopolitička arhitektura prikrivena kao trgovina robom. Sankcije...

Sankcije prema NIS-u pokreću najteži finansijski stres test Srbije u jednoj generaciji

Kada su Sjedinjene Države proširile sankcije protiv ruskih energetskih interesa, mnogi zvaničnici u Beogradu nisu odmah shvatili težinu situacije. Na površini, NIS, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, nastavio je da radi rafineriju u Pančevu, snabdeva pumpne stanice i učestvuje...
Supported byClarion Owners Engineers
error: Content is protected !!