Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBugarska: BEH povećava...

Bugarska: BEH povećava kapital TE Marica Istok 2 za 305 miliona evra

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

BEH će transformisati deo duga termoelektrane Marica Istok 2, koji će, međutim, ostati iznad 500 miliona evra.

Bugarski energetski holding (BEH) odlučio je 2. marta da poveća kapital termoelektrane Marica Istok 2, koja je tehnički u bankrotu, prema Privrednom registru. Međutim, ovde nije reč o stvarnoj isplati, već o transfomaciji dela duga termoelektrane prema matičnoj kompaniji, pokazuju dokumenti. Reč je o sumi od 597 miliona leva (305,4 miliona evra).

Objavljeni bilans pokazuje da je finansijska pozicija termoelektrane u ovom trenutku kritična – akumulirani gubitak već iznosi preko 850 miliona leva (435 miliona evra), nakon što je prijavljen novi negativni finansijski rezultat od 230 miliona leva (117,6 miliona evra) za 2019. godinu.

Obaveze kompanije iznose 1,6 milijardi leva (818,4 miliona evra), što znači da će nakon otpisa duga od preko 300 miliona evra, dug i dalje biti veći od milijardu leva (500 miliona evra).

Odluka o povećanju kapitala TE Marica Istok 2 doneta je bez saglasnosti Evropske komisije, zbog čega je vrlo verovatno da će Komisija pokrenuti postupak protiv Bugarske zbog nezakonite državne pomoći.

Međutim, kako je ranije objavio portal capital.bg, finansijska injekcija neće trajno rešiti probleme u termoelektrani.

Trenutno, Marica Istok 2 nastavlja sa gomilanjem dugova i veštački podiže cene na slobodnom tržištu, s obzirom da gotovo svakodnevno radi sa samo 50% kapaciteta, stvarajući manjak ponude na energetskoj berzi.

Ipak, država tvrdoglavo odbija da reformiše TE Marica Istok 2. Štaviše, prema klimatskom i energetskom planu do 2030. godine, sa perspektivama do 2050. godine, Bugarska će se i dalje oslanjati na postrojenja na ugalj, koja proizvode 40% električne energije u zemlji, dok zimi taj procenat dostiže 60.

Bugarska je dostavila Evropskoj komisiji potrebnu dokumentaciju za mehanizam  kapaciteta, vezan za garantovanje državne pomoći za termoelektranu do 1. jula 2025. godine. Međutim, nije jasno kako će rad termoelektrane biti obezbeđen nakon tog datuma.

Izvor: capital.bg

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!