Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaBugarska: Oko 12%...

Bugarska: Oko 12% poslovnih korisnika i 3.100 domaćinstava izlazi na slobodno tržište od 1. jula

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Blizu 55.000 bugarskih kompanija i više od 3.100 domaćinstava izaći će na slobodno tržište od 1. jula, kada počinje novi regulatorni period. Ovo važi za sve kupce van kategorije domaćinstava priključene na distributivnu mrežu od 30 kV ili više (što je oko 12% biznis korisnika), kao i za domaćinstva koja su priključena na 50 kV ili više.

To je omogućeno izmenama i dopunama Zakona o energetici, podnetim  Narodnoj skupštini u utorak i predstavlja korak ka potpunoj liberalizaciji tržišta, koja mora biti postignuta najkasnije do 2025. godine, objasnio je predsednik skupštinskog Odbora za energetiku Valentin Nikolov. Ideja je da se o promenama raspravlja u martu, kako bi se o njima moglo glasati u aprilu, tako da se ostavi vreme za pripremu do 1. jula, kada stupaju na snagu.

Prema Nikolovim rečima, mehanizam za postepeni izlazak potrošača sa regulisanog tržišta je štedljiv. „Izmene i dopune neće uticati na najmanja preduzeća kao što su frizerski saloni, advokatske kompanije, pekare, itd.“, ocenjuje Nikolov. Važna tačka je, međutim, da jednom kada izađu na slobodno tržište, potrošači se više ne mogu vratiti na regulisano tržište.

Ugovor ili ne?

Iako je ministarka energetike Temenuška Petkova već nekoliko puta porekla takvu uslovljenost, prilikom predstavljanja izmena i dopuna Zakona o energetici postalo je jasno da je to preduslov za odobrenje mehanizma kapaciteta od strane Evropske komisije, koji bi trebao da garantuje rad termoelektrana.

Dan ranije, nakon sastanka sa sindikatima, ministarka Petkova je izjavila da je Bugarska predala EK dokumenta o mehanizmu za dodelu državne pomoći termoelektranama do 1. jula 2025. godine, ali da ona još nije odobrena.

Amandmani takođe predviđaju da regulatorna agencija razvije platformu za poređenje cena koje nude trgovci električnom energijom, kako bi potrošači lakše mogli da izaberu snabdevača.

Prema rečima Marije Krasteve iz Udruženja za slobodno tržište energije, ovi predlozi zahtevaju doradu. „Treba da bude jasno da li će dostavljanje podataka biti preporučljivo ili obavezno, jer su cene osetljive informacije i često poslovna tajna“, rekla je ona.

Za sada obični potrošači ostaju na regulisanom tržištu, a cene električne energije će utvrditi regulator. Mehanizam podrške za ugrožene kupce dalje će se razvijati. Međutim, iako se o tim merama priča još od 2015. godine, do sada ništa nije urađeno na planu zaštite ranjivih kupaca.

Izvor: capital.bg

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!