Regulatorni okvir u Hrvatskoj sastoji se od Nacionalnog akcionog plana za obnovljive izvore energije i zakona za njegovo sprovođenje: Zakona o energetici iz 2012. godine i Zakona o tržištu električne energije iz 2013. godine. Do 2016. godine, usvojena je sekundarna regulativa: Uredbe o upotrebi OIE/CHP, dobijanju statusa kvalifikovanog proizvođača i tarifama za OIE/CHP.
Pravni okvir izmenjen je u januaru 2016. godine usvjanjem Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji, kojim je feed-in sistem zamenjen feed-in premium modelom, u skladu sa smernicama Evropske komisije iz 2013. godine za šeme podrške obnovljivim izvorima energije. Prethodni tarifni sistem još uvek se primenjuje za instalacije manje od 30 kW.
U decembru 2018. godine Hrvatski sabor je izmenio Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji. Amandmani su stupili na snagu 1. januara 2019. godine. Glavni ciljevi amandmana jesu podsticaji proizvodnji OIE i ubrzanje procesa izgradnje postrojenja.
Pored toga, Institut za energetiku Hrvoje Požar objavio je zelenu knjigu, kao osnovu za novu hrvatsku energetsku strategiju do 2030. godine, sa perspektivama do 2050. godine. Prema strategiji, udeo OIE u ukupnoj potrošnji energije povećaće se sa 23,5% u 2016. godini na 32% u 2030. i 56,3% u 2050. godini. Da bi se ispunila ta očekivanja, neophodne su velike investicije u OIE (preko 40 miliona evra godišnje).
Ključni organi vlasti za reguliciju OIE su: Vlada, koja kreira politiku, Ministarstvo za zaštitu životne sredine i energetiku, odgovorno za sprovođenje politike i zakona, i održavanje registra OIE/CHP; Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), regulatorna agencija zadužena za izdavanje licenci za postrojenja kapaciteta preko 1 MW; i hrvatski Operator tržišta energije (HROTE), koji sklapa ugovore o kupovini električne energije (PPA) i isplaćaje važeće tarife.
Pregled tržišta
U Hrvatskoj trenutno postoji 1.395 postrojenja sa ukupno instalisanim kapacitetom od 1.097,7 kW. Zahvaljujući tarifnim podsticajima razvijen je veliki broj elektrana na biomasu i biogas. Kvote su trenutno postavljene za fotonaponske projekte, dok vetroelektrane imaju ograničene mogućnosti povezivanja sa mrežom. Očekuje se da će u bliskoj budućnosti biti postavljene kvote za elektrane na biomasu i biogas.