Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaRumunija: Hidroelektrika već...

Rumunija: Hidroelektrika već tri godine pokušava da od države povrati sredstva za rehabilitaciju brane HE Đerdap I

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Državna kompanija Hidroelektrika, najveći proizvođač električne energije u Rumuniji, gotovo tri godine vodi sudski spor sa Vladom i tri nadležna ministarstva kako bi ih primorala da ispune preuzetu obavezu i dodele kompaniji sredstva za obnovu vrata brane hidrelektrane Đerdap I, odobrena u skladu sa odlukom Vlade Adriana Nastasea iz 2004. godine, a koja do danas nisu isplaćena.

Reč je o iznosu od skoro 148 miliona leva, odnosno preko 31 milion evra, a prema tvrdnjama kompanije, to što država nije isplatila dogovorena sredstva bio je jedan od razloga za ulazak Hidroelektrike u stečaj 2012. godine.

Ministarstvo energetike je vlasnik 80% akcija Hidroelektrika, dok je ostatak akcija u vlasništvu Fonda Proprietatea.

Hidroelektrika je podnela tužbu u decembru 2016. godine, a tuženi su Vlada, preko svog Generalnog sektretarijata, Ministarstvo finansija, Ministarstvo energetike i bivši većinski vlasnik kompanije, Ministarstva ekonomije.

„Podneo sam Vladi zahtev da razmotri odobravanje sredstava, u skladu sa odlukom iz 2004. godine. U pitanju je 30 miliona leva, 50% vrednosti investicije. Čekaćemo da prođe rok od 30 dana, a ako ne dobijemo pozitivan odgovor, idemo na sud“ rekao je ranije, u junu 2016. godine za profit.ro, Remus Borza, direktor Euro Insola i stečajni upravnik Hidroelektrika, koja je u tom trenutku i dalje bila nelikvidna.

Hidroelektrika je u proleće prošle godine izgubila tužbu u prvom stepenu. Međutim, podneta je žalba Višem kasacionom sudu, koji još nije postavio datum prvog ročišta.

Vlada Nastasea je 2004. godine odobrila investicioni program rehabilitacije vrata brane u sklopu obnove hidroenergetskog i plovidbenog sistema Đerdapa I, koji je predviđao finansiranje radova iz sopstvenih sredstava Hidroelektrike, kredita i „pored toga, iz državnog budžeta, kroz budžet Ministarstva ekomonije i trgovine”.

Investicija je odobrena “s obzirom na strateški cilj osiguranja i poboljšanja uslova plovidbe, pojednostavljenja međunarodne plovidbe u području Dunava i smanjenje troškova rečnog prometa”.

Radove je izvršio Romenergo, koga je angažovala Hidroelektrika, a u oktobru 2012. godine svečano je proglašen završetak radova. Sve troškove investicije snosio je proizvođač hidroenergije.

“Iako je investicija dobrena odlukom Vlade, koja predstavlja administrativni akt i osnovu za realizaciju investicije, obezbeđujući značajan doprinos iz državnog budžeta, u stvarnosti nikakav iznos nije isplaćen od strane rumunske države. Ova stiuacija je očigledno štetna za Hidroelektriku“, saopštio je advokatski tim kompanije na suđenju.

Investicija ima širi evropski značaj, deo je transportne rečne infratrukture, koja pripada pan-evropskom Koridoru VII. Rumunija ima obavezu da realizuje sve potrebne radove kako bi unapredila uslovi plovidbe, u skladu sa Međunardnom konvencijom o režimu plovidbe Dunavom iz 1948. godine.

Slične odredbe sadrži i Sporazum o realizaciji i eksploataciji hidroenergetskog i sistema plovidbe Đerdap, sklopljen sa bivšom Jugoslavijom 1963. godine.

Izvor: profit.ro

 

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Slovenija: Fortenova Grupa prodaje 21 Maxen benzinsku stanicu u okviru strategije prodaje imovine

Fortenova Grupa nastavila je proces prodaje imovine nasledjene od bivšeg Agrokora. Prema slovenačkim medijima, najnovija transakcija odnosi se na 21 samouslužnu Maxen benzinsku stanicu koju upravlja M-Energija, kompanija unutar maloprodajne mreže Mercator. Ovim portfoliom, M-Energija postaje četvrti po veličini operater...

Region: Nuklearna elektrana Krško premašila planiranu proizvodnju u avgustu 2025.

U avgustu 2025. godine, nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 505.322 MWh neto električne energije, što je 1,06% više od planirane proizvodnje od 500.000 MWh. U istom mesecu prethodne godine elektrana je proizvela 503.751...

Srbija: Vlada odobrila Prostorni plan za gasovod MG14

Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom se definiše Prostorni plan za glavni gasovod MG14, projekat dug 146 kilometara koji ide od Orljana kod Niša, preko Leskovca i Vranja, do granice sa Severnom Makedonijom. Trasa će obuhvatiti i područja Vladičinog...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!