Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija Turski tok...

Srbija Turski tok gradi po istim nepovoljnim uslovima na koje je pristala u propalom projektu Južni tok

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Srbija posle lošeg iskustvu sa propalim projektom Južni tok, koji je najskuplje platila od svih zemalja u tom projektu, ponovo je započela izgradnju gasovoda, koji se sada zove Turski tok i to pod jednako lošim uslovima. Za taj projekat izgradnje gasovoda od granice sa Bugarskom do granice sa Mađarskom država je dala garancije za kredit Srbijagasu od 70 miliona evra, pored ranije uloženih 30 miliona za Južni tok. Radovi na izgradnji oko 400 kilometara cevovoda su počeli, a kako predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje, trebalo bi da bude sve gotovo do kraja godine. Sve ovo se dešava uprkos prethodnom lošem iskustvu sa Južnim tokom i kritike koja je stigla iz Evrope unije da Srbija dogovorene uslove nije u potpunosti ispunila. Ta činjenica se navodi i u poslednjem izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije ka EU.

Sa novim projektom u koji je ušla, Srbija nije obezbedila i nove uslove u partnerskim odnosima sa ruskom stranom. Isti nepovoljni uslovi na koje je Srbija pristala u projektu izgradnje Južnog toka važe i za Turski tok. U zajedničkom preduzeću “Južni tok” koje je promenilo sada ime u “Gastrans”, Srbija ima udeo od 49 odsto a ruska strana odnosno gasprom 51 odsto. Ta firma je osnovana zbog Južnog toka i u vlasništvu je matične firme, koja se i dalje zove Južni tok a koja je osnovana u Švajcarskoj.

Država je prethodno, samo na osnovu obećanja, uložila 30 miliona evra u Južni tok, a sada je za Turski tok odobreno dodatnih 70 miliona evra kredita. Tim novcem će praktično sada raspolagati ista srpsko – ruska firma, samo pod drugim imenom – “Gastrans”.

Kako je objavljeno u serijalu Insajdera Energetski (ne)sporazum, to nije uradila nijedna druga zemlja na trasi tada planiranog gasovoda, već su matične firme osnovali u svojim zemljama. U slučaju Srbije, zajednička firma iz Švajcerske je osnovala ćerku firmu sa sedištem u Srbiji pod imenom “Južni tok”. To preduzeće je početkom 2018. godine, sa aktuelizovanjem projekta Turski tok promenila ime u “Gastrans”.

Osim što je prihvatila da bude manjinski vlasnik deonice preko svoje teritorije, jedino Srbija je pristala na to da ulaganje u izgradnju gasovoda a kasnije i ubiranje prihoda od tranzitnih taksi ide preko firme koja je registrovana van granica zemlje, tačnije u Švajcarskoj.

EZ: Srbija nije ispunila dogovorene uslove

Da je Srbija svoje učešće u propalom projektu Južni tok najskuplje platila govori činjenica da je samo Srbija pristala da istim Sporazumom iz 2008, kojim su utvrđeni osnovni uslovi za izgradnju gasovoda, bez tendera i ispod svake cene proda većinski udeo u nacionalnoj naftnoj industriji i jedinom skladištu gasa Banatski dvor u koji je ulagano decenijama pre toga.

Jedina razlika između starog i novog projekta je ta što je prepreka koja je postojala u slučaju Južnog toka, u slučaju Turskog otklonjena. Reč je o pravilima trećeg energetskog paketa Evropske unije, koja podrazumevaju da gasovod mogu da koriste i drugi trgovci, a ne samo kompanije koje su gradile gasovod. Kao što svi mogu da koriste i autoput. Iz tog pravila je Srbija izuzeta, ali uz date uslove koje je morala da ispuni.

Rusko srpsko preduzeće Gastrans je trebalo da na nekoliko tačaka duž cevovoda ponudi pristup i drugim zainteresovanim stranama u određenom procentu. Ispostavilo se da su ti procenti manji nego što je predložila Energetska zajednica. Iz ove institucije su poručili da će njihovo mišljenje u slučaju da se ne ispune zadati uslovi, biti negativno.

Na pitanje Insajdera šta će se tim povodom uraditi i koje bi posledice negativne ocene EZ bile po Srbiju, u Agenciji za energetiku Srbije(AERS) za Insajder kažu da je njihova odluka konačna.

“AERS je u samom Aktu o izuzeću jasno obrazložio šta je uvaženo iz mišljenja Sekretarijata Energetske zajednice, a šta nije mogao da uvaži u skladu sa pravnom regulativom Republike Srbije. Akt o izuzeću je konačan i pravosnažan i gasovod se gradi. Po važećim procedurama Sekretarijat EZ ne daje više nikakvo novo zvanično mišljenje”, navodi se u odgovoru Agencije za energetiku Srbije.

Insajder je ista pitanja uputio i Ministarstvu energetike, Srbijagasu i Gastransu. Odgovore do danas nismo dobili.

Izvor:Insajder

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!