NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Kolike su...

Srbija: Kolike su rezerve uglja u Srbiji i kakav je kvalitet?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Tech
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Balancing Energy
Supported byspot_img

Ugalj je osnovni strateški eneretski resurs Srbije, iz kog Srbija proizvodi oko 70 odsto električne energije. Takođe, osnovni je energent za mnogobrojna domaćinstva u Srbiji koja ga koriste u toku grejne sezone. Kolike su rezerve uglja u Srbiji i da li bi energija koju od njega proizvodimo mogla da se nadoknadi uvozom ili obnovljivim izvorima?

Srbija u ovom trenutku zavisi od uglja, koji čini 99 odsto energetskih rezervi. Prema rečima ministra energetike Aleksandra Antića, moramo prihvatiti da je ugalj za sada naša realnost, ali i da moramo da naučimo kako da ga koristimo na najbolji način.

„Nema dileme da ugalj jeste jedno od najznačajnijih pitanja i nema dileme da je ugalj u toj medijskoj priči izgubio utakmicu. A mi pričamo o svemu ovome u trenutku kada 70 odsto energije prouzvodimo iz uglja i to je činjenica koja predstavlja našu realnost“, rekao je ministar.

Prema rečima profesora sa Tehnološkog fakulteta Petra Đukića, mi u Srbiji imamo lošu i neefikasnu energetiku, koja šteti i našem zdravlju, a i okolini. Kako tvrdi, naš ugalj je jako lošeg kvaliteta i problematičan je za eksploataciju.

„Zalihe uglja postoje najmanje za narednih 50 do 70 godina. Ali nezgodno je što su te zalihe uglja rasute svuda po malo, što to nije kvalitetan ugalj, što je vrlo teško dopreti do svih tih zaliha. A ako investiramo nešto u ugalj, na klasičnom nivou kao što smo do sada investirali, nikada nećemo imati odgovarajuću finansijsku podršku niti pažnju svetske zajednice“, kaže profesor Đukić.

Profesor tvrdi da „ono što ne platimo na mostu, platićemo na ćupriji“. Dakle, potrebno je na vreme investicije usmeriti na alternativne izvore energije. „Na prvom mestu – biomasa, zatim neiskorišćeni hidropotencijali… Imamo i potencijal u solarnoj energiji“, dodaje.

Iako, pored ovolikih rezervi, deluje čudno, Srbija se, tvrde iz EPS-a, pokazala odgovornijom od zemalja u Evropi.

„Ako se ko odrekao proizvodnje električne energije iz uglja, mi smo to uradili najviše u Evropi. Mi sada koristimo ugalj iz samo 17 odsto ležišta uglja koje poseduje Srbija“, navodi Slobodan Mitrović iz EPS-a.

U ovom trenutku, tvrde iz Vlade, imamo veliki broj projekata iz biomase, hidroenergije, a ono što je još značajnije, jeste da imamo izdate statuse za privremenog proizvođača energije iz vetra. To su međutim, projekti koji za sada, samo postoje na papiru.

Izvor; N1

Supported byVirtu Energy
Supported byspot_img
Supported byVirtu Energy

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Cene električne energije u jugoistočnoj Evropi rastu, Srbija najskuplja

Cene električne energije za dan unapred u jugoistočnoj Evropi porasle su u petak, a Srbija je postala najskuplje tržište u regionu. Slabija proizvodnja iz vetroelektrana, veće potrebe za prekograničnim uvozom i trajna ograničenja u snabdevanju podigli su veleprodajne cene...

Proizvodnja nuklearne elektrane Krško u septembru 2026 ispod plana

Nuklearna elektrana Krško, u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske, proizvela je 487.438 MWh neto električne energije u septembru 2026. godine. To predstavlja odstupanje od 1,53% u odnosu na mesečni plan proizvodnje. Istovremeno, proizvodnja je bila znatno veća nego godinu...

Proširenje vetrokompleksa Kovačica–Pupin ka 200 MW uz investiciju od 140 miliona evra

Kapacitet i planirani obuhvat proširenja Vetroenergetski kompleks Kovačica–Pupin u Srbiji približava se kapacitetu od 200 MW zahvaljujući investiciji od 140 miliona evra u vetropark Pupin. Vetropostrojenje Kovačica trebalo bi da dostigne 200 MW instalisane snage nakon izgradnje vetroparka Pupin, snage...
Supported byClarion Owners Engineers