Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Kolike su...

Srbija: Kolike su rezerve uglja u Srbiji i kakav je kvalitet?

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ugalj je osnovni strateški eneretski resurs Srbije, iz kog Srbija proizvodi oko 70 odsto električne energije. Takođe, osnovni je energent za mnogobrojna domaćinstva u Srbiji koja ga koriste u toku grejne sezone. Kolike su rezerve uglja u Srbiji i da li bi energija koju od njega proizvodimo mogla da se nadoknadi uvozom ili obnovljivim izvorima?

Srbija u ovom trenutku zavisi od uglja, koji čini 99 odsto energetskih rezervi. Prema rečima ministra energetike Aleksandra Antića, moramo prihvatiti da je ugalj za sada naša realnost, ali i da moramo da naučimo kako da ga koristimo na najbolji način.

“Nema dileme da ugalj jeste jedno od najznačajnijih pitanja i nema dileme da je ugalj u toj medijskoj priči izgubio utakmicu. A mi pričamo o svemu ovome u trenutku kada 70 odsto energije prouzvodimo iz uglja i to je činjenica koja predstavlja našu realnost”, rekao je ministar.

Prema rečima profesora sa Tehnološkog fakulteta Petra Đukića, mi u Srbiji imamo lošu i neefikasnu energetiku, koja šteti i našem zdravlju, a i okolini. Kako tvrdi, naš ugalj je jako lošeg kvaliteta i problematičan je za eksploataciju.

“Zalihe uglja postoje najmanje za narednih 50 do 70 godina. Ali nezgodno je što su te zalihe uglja rasute svuda po malo, što to nije kvalitetan ugalj, što je vrlo teško dopreti do svih tih zaliha. A ako investiramo nešto u ugalj, na klasičnom nivou kao što smo do sada investirali, nikada nećemo imati odgovarajuću finansijsku podršku niti pažnju svetske zajednice”, kaže profesor Đukić.

Profesor tvrdi da “ono što ne platimo na mostu, platićemo na ćupriji”. Dakle, potrebno je na vreme investicije usmeriti na alternativne izvore energije. “Na prvom mestu – biomasa, zatim neiskorišćeni hidropotencijali… Imamo i potencijal u solarnoj energiji”, dodaje.

Iako, pored ovolikih rezervi, deluje čudno, Srbija se, tvrde iz EPS-a, pokazala odgovornijom od zemalja u Evropi.

“Ako se ko odrekao proizvodnje električne energije iz uglja, mi smo to uradili najviše u Evropi. Mi sada koristimo ugalj iz samo 17 odsto ležišta uglja koje poseduje Srbija”, navodi Slobodan Mitrović iz EPS-a.

U ovom trenutku, tvrde iz Vlade, imamo veliki broj projekata iz biomase, hidroenergije, a ono što je još značajnije, jeste da imamo izdate statuse za privremenog proizvođača energije iz vetra. To su međutim, projekti koji za sada, samo postoje na papiru.

Izvor; N1

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!