Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Vetroparkovi čekaju...

Srbija: Vetroparkovi čekaju zakon

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ministar energetike Aleksandar Antić obećao završetak podzakonskih akata

Srbija je u poslednje dve godine dobila 57 malih hidroelektrana, 97 solarnih elektrana, prvi vetropark i pet elektrana na biogas, rekao je juče ministar energetike Aleksandar Antić. On je objasnio da će za energetiku u narednim mesecima najvažnije biti usvajanje podzakonskih akata koji će omogućiti gradnju vetroparkova snage i do 100 megavata, a da je dosad 99 odsto tog posla gotovo.

– Pred nama je sada nekoliko osetljivih pitanja koja treba da budu rešena podzakonskim aktima, a tu pre svega mislim na ona vezana za vetroparkove – rekao je Antić na konferenciji “Energetska budućnost Balkana”. – Kada se donesu, obezbediće se finansiranje velikih projekata, koji će uskoro doći i do ukupne snage od 500 megavata samo iz energije vetra.

Antić je objasnio da će potrošnja električne energije samo da raste, ali da je potrebno da naše termokapacitete modernizujemo.

– Svestan sam da će od 2023. godine morati da se radi na zamenskim kapacitetima – dodao je ministar. – Imamo “Kostolac B3”, projekat koji je već otpočet, jedan od tih zamenskih kapaciteta. Ipak, do 2025. godine će morati još jedan termokapacitet da bude izgrađen, jer ćemo neke stare blokove morati da ugasimo. Na ovo nas obavezuje i Direktiva o velikim ložištima, koju smo potpisali, a sada treba da radimo na ispunjenju tih ciljeva.

Ministar energetike je još dodao da je 2015. godina prva u kojoj su sva ključna energetska preduzeća završila u plusu – EPS, “Srbijagas”, “Transnafta”, EMS i NIS.

PROPUŠTENA ŠANSA

ANTIĆ je odbacio tvrdnje Borisa Tadića da bi aktuelna vlada trebalo više da radi na diversifikaciji snabdevanja gasom iz Azerbejdžana, jer nismo na vreme tražili da učestvujemo u ovom projektu.

– Ovih dana sam čuo kritičke tonove od bivšeg predsednika Srbije, da je trebalo kao država da radimo više po pitanju snabdevanja gasom iz Azerbejdžana – rekao je ministar. – Moram reći da je od 2008. do 2012. Srbija propustila šansu da postane deo tog južnog gasnog koridora, TANAP i TAP. Sada tamo više nema dovoljno gasa za nas.

Izvor; V. Novosti

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!