Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaCrna Gora: MANS...

Crna Gora: MANS – EPCG i CGES prebijaju dugove na teret budžeta za 2016.

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Prijedlogom budžeta za 2016. godinu Vlada je otvorila mogućnost da na teret državne kase prebije preko osam miliona eura međusobnih potraživanja Elektroprivrede Crne Gore EPCG i Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES, ali i da prihode u tim kompanijama koristi za nove investicije, što se prvenstveno može dovesti u vezu sa najavom izgradnje Drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, smatraju u Mreži za afirmaciji nevladinog sektora MANS.

Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu između ostalog predviđa da se prihodi po osnovu vlasništva i ostvarene dobiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu u Crnoj Gori iz oblasti energetike u 2016. godini mogu koristiti za regulisanje međusobnih dužničko-povjerilačkih odnosa tih subjekata i nove investicije u istim privrednim društvima.

Prema ranijim zvaničnim podacima, podsjeća MANS, međusobna potraživanja dvije energetske kompanije vrijedna su preko osam miliona eura.

“Nedavni revizioni izvještaj CGES-a otkrio je da ta kompanija od EPCG po osnovu naknade za korišćenje prenosne mreže potražuje 8,8 miliona, dok su potraživanja EPCG prema CGES vrijedna 8,1 miliona i tiču se naknade za angažovanje sistemske rezerve u prvom dijelu 2013. godine, nastale u vezi preuzimanja elektricne energije za potrebe rada Kombinata aluminijuma Podgorica KAP. Sudeći prema Prijedlogu budžeta za 2016. godinu, Vlada sada namjerava da na teret svih poreskih obveznika prebije potraživanja dvije kompanije, što će faktički značiti da će se po ko zna koji put zahvatiti iz državne kase kako bi se pokrile obaveze nastale zbog KAP-a, a zbog kojeg je prethodnih godina, protivno bilo kakvom javnom interesu, potrošeno na stotine miliona eura državnog novca”, saopšteno je iz MANS-a.

U toj organizaciji ističu da Vlada Prijedlogom budžeta uopštenom formulacijom predviđa da prihode po osnovu vlasništva i ostvarene dobiti u državnim energetskim kompanijama može koristiti za investicije u njima, pri tome crnogorskim poslanicima ne nudeći ni elementarno obrazloženje o modelu, uslovima i iznosima planiranih investicija.

“MANS je više puta ukazao da je projekat izgradnje Drugog bloka TE veoma kontroverzan i da je njegova ekonomska opravdanost krajnje upitna. Naime, ukupni troškovi projekta, ne samo izgradnje Drugog bloka, već i zaštite životne sredine i zdravlja, mogli bi premašiti milijardu eura, dok su čak i zvanični podaci pokazali da u užem pljevaljskom basenu nema dovoljno rezervi uglja za projektovani rad nove termocentrale od 40 godina, čak ni kada bi se iskoristila takozvana neisplativa ležišta”, stoji u saopštenju.

U MANS-u dodaju da EPCG i Vlada nikada nijesu objavile cost-benefit analizu koja bi zaista pokazala da bi projekat izgradnje Drugog bloka bio u javnom, a ne u privatnom i interesu energetskih lobija, “a već dugo krajnje neodgovorno manipulišu podacima da je izgradnja nove termocentrale potrebna zbog deficita električne energije, iako to nije slučaj”.

Napominju da bi bilo kakvo učešće države u projektu izgradnje Drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima značilo prikrivenu i nedozvoljenu državnu pomoć, kao i da međunarodna zajednica, za razliku od crnogorske izvršne vlasti, pravi planove za zatvaranje takozvanih prljavih izvora energije, odnosno postojećih termocentrala kako bi bile smanjene emisije štetnih gasova.

MANS je povodom Prijedloga zakona o budžetu 2016. godinu od predsjednika skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije Aleksandra Damjanovića tražio učešće na sjednici, kako bi ukazao na niz problematičnih rješenja koja su sadržana u najvažnijem ekonomskom zakonu u zemlji.

“Međutim, zbog samovolje i krajnje neprofesionalnog odnosa navodno opozicionog poslanika, koji nesporno uzurpira funkciju predsjednika jednog od ključnih skupštinskog odbora, onemogućeni smo da ukažemo na brojna loša rješenja koja će, ukoliko budu usvojena, imati negativne posledice po državnu kasu. Odbor za ekonomiju i budžet je jedini skupštinski odbor kojem MANS u kontinuitetu ima zabranjen pristup zahvaljujući isključivo jednostranim i neobrazloženim odlukama Damjanovića, što je praksa koju ne baštine čak ni odbori na čijem čelu su poslanici vladajućih partija. Smatramo da ovakvim postupanjem, u konkretnom slučaju, Damjanović zbog lične sujete pravi najveću uslugu upravo kreatorima ovakvog budžeta, onemogućavajući veći kvalitet diskusije o njemu”, zaključeno je u saopštenju.

Izvor; CDM

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!