Rijeka Una trebala bi svoj hidroipotencijal iskoristiti jer je u njemu više profita nego u turizmu. Ovo već nekoliko godina biva teza lokalne samouprave, ali nije zanemariv procent građanstva koji se i dalje protive pukoj matematičkoj racionalizaciji najljepše i najčišće rijeke u BiH.
Uloga Bihaća
Vrijeme pred nama zahtjeva da se razmotre mogući oblici hidroelektrana, i nikako ne smijemo zanemariti ni studije respektabilnih institucija, kazao je Ljubiša Samardžija, bihaćki izumitelj i predsjednik udruženja inovatora.
Bez obzira na sve, Grad Bihać nema presudnu ulogu. Kako je pojasnio gradonačelnik Emdžad Galijašević, o hidroelektranama na Uni može odlučiti samo Komisija za koncesije koja je pri Vladi Unsko-sanskog kantona.
– Na osnovu javnog konkursa mogla bi se prijaviti Elektroprivreda, ili bilo koja druga kompanija. Ja nemam svojih ljudi, niti lobija u ovoj stvari. Ništa nećemo donijeti na prečac, ali nećemo biti ni taoci manjine koja bi iz sentimentalnih razloga uvijek kočila mogućnosti razvoja, kazao je gradonačelnik Galijašević.
Na pitanje zašto da se dira jedna od najljepših rijeka u BiH, uz sugestije da to ni građani u glavnom gradu nebi podržali, Galijašević je kazao da iz Federacije, iz glavnog grada, ne stiže dovoljno novca ni da se održava Nacionalni park Una.
– Nužna je potreba da raspravljamo o funkcionalnoj upotrebi resursa, takvu strategiju potrebno je i na državnom nivou donijeti. Unsko-sanski kanton treba da ima zaštićenu prirodu i netaknutu rijeku, ali možda je važnije da proizvodi dovoljno energije bar za svoje potrebe, kao i druge stvari sveukupne održivosti kantona. To je po meni važniji argument i od profitabilnosti jednog ovakvog poduhvata,kazao je Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektialaca Krug 99.
Tehnička inteligencija
– Uvjek čujemo argument da resurse trebamo sačuvati za buduće generacije, što je sasvim opravdano, izuzev u slučajevima kakav je naš, a to je sadržano u pitanju hoćemo li mi uopće imati budućih generacija, jer prisutne tendencije su nam nepovoljne. A što se tiče ekonomske koristi od turizma, sve to lijepo izgleda na razglednicama, ali tu se i završava sve. S ekonomske strane, sve je to mizerija, kazao je Tarik Kupusović, direktor Hidroekološkog instituta iz Sarajeva.
Prema njegovim riječima, izlazak iz krize za mnoga društva su ratovi i revolucije, što u BiH nije opcija, a jedina preostala opcija je nerevolucionarna metoda, znanje ljudi u postojećem društvanom sistemu, uz optimalnu upotrebu dostupnih resursa. Ta tehnička inteligencija treba zemlju da izvuče iz krize.
Izvor; Oslobodjenje
