Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija: Zakon koči...

Srbija: Zakon koči gradnju Vetroparkova

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Iako je krajem prošle godine usvojen novi zakon o energetici, kojim su trebale da budu rešene, između ostalog, i sve poteškoće vezane za investiranje u projekte obnovljivih izvora energije, situacija u praksi je i dalje drugačija. Potencijalne investicije koje se Srbiji nude za ulaganje u vetroparkove iznose milijardu evra, ali ova ulaganja su i dalje na dugom štapu jer i dalje nedostaju zakonska rešenja koja odgovaraju finansijerima. Ana Brnabić iz Srpskog udruženja za energiju vetra ističe: „Čekamo uredbu o podsticajnim merama, o statusu povlašćenog proizvođača, kao i model ugovora o otkupu električne energije“.

Uzimajući u obzir činjenicu da vetroparkovi najviše struje proizvedu tokom zime, čak 70 odsto, nije teško zaključiti koliki je značaj izgradnje vetroparkova u Srbiji, s obzirom da u tom periodu najviše uvozimo struju i po najvećim cenama. Međutim prema izjavama pojedinih stručnjaka, ukoliko se ispune zahtevi koje nam je postavila Evropska unija u narednih šest godina, uvozićemo samo deset odsto električne energije. Prve vetroturbine bi mogle da počnu da se grade u našoj zemlji za najmanje tri godine, a naš energetski sistem snabdeće sa ukupno 50 megavata. Primera radi, jedan vetropark ukupne snage 150 MW bi Republici Srbiji u toku svog radnog veka doneo direktnu zaradu od oko 250 miliona evra. Od ovoga bi 130 miliona evra išlo u republički budžet kroz poreze na imovinu, dobit, dividende, a oko 50 miliona evra bi išlo u građevinski i elektrosektor tokom izgradnje.

Prema podacima iz Ministarstva energetike, vetroparkovi su najekonomičniji od svih postrojenja na obnovljive izvore energije. Dalje u ministarstvu, ističu da je do sada izdato 14 energetskih dozvola za gradnju vetroparkova. Ukoliko se realizuju ovi projekti, mogli bi da proizvedu 1.300 megavata energije, ali nama toliko zasad nije potrebno jer smo se obavezali prema Evropi da do 2020. proizvedemo upola manje.

Izvor; Obnovljivi Izvori Energije

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Crna Gora: Prosečni računi za struju domaćinstava pali u avgustu 2025.

U avgustu 2025. prosečna mesečna račun za struju za domaćinstva u Crnoj Gori iznosio je 39,45 evra, što je za 1,8% manje u odnosu na jul (40,19 evra) i 10,8% manje u odnosu na avgust 2024. (44,22 evra). Najniži...

Mađarska: MOL i O&GD započeli proizvodnju iz novog naftnog bunara u Galgahevižu

Mađarska energetska kompanija MOL, u partnerstvu sa holandskom firmom O&GD, započela je proizvodnju iz novootkrivenog naftnog ležišta kod Galgaheviža, na dubini od oko 2.400 metara. Bunar Galgaheviz-4 daje oko 1.000 barela sirove nafte dnevno, koja će se prerađivati u...

Grčka: Veliki grčko-izraelski konzorcijum pokreće gasnu elektranu u Larisi vrednu 600 miliona evra

Predstojeća gasno-turbinska elektrana u Larisi, procenjene vrednosti od skoro 600 miliona evra, privlači snažnu konkurenciju tri velika grčka konzorcijuma i jednog stranog ponuđača. Projekat razvija grčko-izraelski konzorcijum DEPA-Clavenia. Tenderska dokumentacija, koja obuhvata nabavku, izgradnju i puštanje postrojenja u rad, objavljena...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!