Federalna vlada je na sjednici u petak usvojila Izvještaj o „Stress testu“ za mogući scenario prekida snabdijevanja prirodnim gasom Federacije BiH koji je sačinilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
O suštini i značaju tog dokumenta u razgovoru za Agenciju Fena govori federalni ministar energije rudarstva i industrije Erdal Trhulj.
FENA: Ministre Trhulj, Vlada FBiH je u petak na prijedlog Vašeg ministarstva usvojila Izvještaj o „Stress testu“ za mogući scenarij prekida snabdijevanju prirodnim gasom FBiH. O čemu je tu zapravo riječ?
Trhulj: Ovaj izvještaj je sačinjen na zahtjev Vijeća Evrope i Sekretarijata Energetske zajednice i treba da bude dio integralnog izvještaja koji je Bosna i Hercegovina dužna da dostavi EU i Sekretarijatu Energetske zajednice do 31.augusta 2014. godine. Svrha ovoga izvještaja o procjeni rizika je da se procijene mogućnosti međudržavnih energetskih sistema kako bi se adekvatno odgovorilo u slučaju ozbiljnog prekida dotoka gasa iz Rusije u nastupajućem zimskom periodu i identifikovale kratkoročne mjere neophodne za povećanje otpornosti i pripremu interventne akcije.
Ključni cilj je da se u potpunosti iskoriste sinergije na evropskom i regionalnom nivou, a u korist potrošača, uzimajući takođe u obzir mogućnost istovremenih intervencija. Izvještaj sadrži i procjenu uticaja i stabilnost elektroenergetskog sistema u slučaju prekida isporuke prirodnog gasa.
FENA: Koje ste podatke koristili za izradu jednog ovako bitnog dokumenta?
Trhulj: Obzirom na zahtjev da izvještaj bude realan i konkretan u njegovoj izradi pored Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije kao nosioca, uključeni su i energetski subjekti iz oblasti uvoza prirodnog gasa, iz oblasti elektroenergije, obje elektroprivrede koje posluju u FBiH, distributeri gasa i korisnici gasa na teritoriji Federacije BIH.
FENA: Možete li nam objasniti koje su opcije razmatrane u ovome „Stress testu“ ?
Trhulj: Izvještaj je pripremljen u dva scenarija. Prvi je isključenje gasa u jednom mjesecu i korišteni su podaci za februar 2015. godine za koji je procijenjeno da je najveća potrošnja gasa zbog temperatura. Drugi scenarij je isključenje gasa na period od šest mjeseci odnosno period septembar 2014. do februar 2015.
FENA: Šta se objektivno može ili mora uraditi ukoliko se neki od ovih scenarija zaista i desi?
Trhulj: Federacija BiH mora ostati na sistemu korištenja gasa kao energenta i u stresnoj situaciji ali je analizirano nekoliko scenarija zavisno od onoga što bi se moglo desiti. Prva mjera bi bila da se zadrže ukupne potrebe uvoza gasa na nivou koji je iskazao BH Gas bez korištenja alternativnih energenata nabavkom na tržištu EU i rezervisanjem nedostajućih količina gasa u Mađarskoj i/ili Srbiji ali i šire, uključujući i druge države članice EU koje imaju transportne veze sa Mađarskom.
U slučaju Scenarija 1, Federacija BiH bi mogla, uz dodatne napore, obezbijediti sredstva za nabavku gasa i to uz postojeće cijene gasa.
U slučaju Scenarija 2, Federacija BiH nije u stanju osigurati dodatna sredstva za nabavku gasa u cijelom periodu zbog teške ekonomske situacije koja je dodatno pogoršana poplavama koje su zahvatile Federaciju i koje su uzrokovale pad privredne aktivnosti i zaposlenosti. U ovom slučaju Federacija BiH će se obratiti za finansijsku pomoć EU potrebnu za period od tri mjeseca. Osnovni problem ovde je što se kod nabavke gasa u ovakvim situacijama vrši avansno plaćanje potrebnih količina i iz tog razloga nam je potrebna pomoć.
FENA: To je Mjera 1, znači da postoji i Mjera 2 u ovome izvještaju odnosno šta će se desiti ako se ne može osigurati nabavka na tržištu EU i rezerve iz Evropskih skladišta?
Trhulj: Da, tačno je. I ta varijanta je analizirana i Mjera 2 je definisala koja je to minimalna količina gasa koja se mora osigurati u slučaju da ne bude kontinuiranog snabdijevanja a neophodna je za potrošače koji nemaju mogućnost korištenja alternativnih goriva. Ovo se u prvom redu odnosi na zaštićene potrošače u koje spadaju domaćinstva, javne ustanove, proizvodnju toplotne energije za grijanje i privredna društva koja nisu osposobljena da rade na alternativna goriva. U ovoj grupi je i ArcelorMittal za kojeg bi prekid u snabdijevanju gasom značio gašenje visokih peći odnosno nenadoknadive gubitke. Što se tiče grijanja grada Sarajeva potvrđeno je da Toplane imaju mogućnost prelaska na alternativna goriva tako da bi se najvećim dijelom riješio problem grijanja u Sarajevu. Kao alternativa je planirana i električna energija čija proizvodnja ne ovisi od snabdijevanja gasom ali i čvrsta goriva gdje bi se pokrili dijelovi grada koji su u području postrojenja Toplana koje ne mogu preći na alternativna goriva. Pošto se i ovde ne može 100 posto preći na alternativna goriva predviđena je minimalna količina gasa koja se za grijanje grada u svakom slučaju mora osigurati u sklopu minilnih potrebnih količina.
FENA: Ministre, da li ovaj izvještaj ulijeva povjerenje da je Vlada FBiH na prijedlog resornog ministarstva poduzela sve mjere kako bi se preventivno djelovalo i spriječile štete i negativne posljedice po građane i privredu?
Trhulj: To jeste i treba da bude posao Vlade. Prevencija je uvijek jeftinija od saniranja posljedica bilo koje nepogode koja nas može zadesiti. Moramo sve učiniti kako bi smanjili rizike i moguće štete koje bi nastupile stanovništvu i privrednim subjektima u analiziranim scenarijima. Ono što je još bitno, ovim izvještajem su navedene sve vlade, institucije i privredna društva i njihove obaveze u različitim scenarijima tako da će ih građani lako prepoznati ukoliko ne poduzmu mjere predviđene ovim izvještajem iz njihove nadležnosti i odgovornosti. Dosta je više kolektivne odgovornosti. Svako ko ne radi ili ne bude radio svoj posao u ime građana i privrede treba da ima svoje ime i prezime.
Izvor Agencije
