Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaRegion energetikaHrvatska:Građani protiv TE...

Hrvatska:Građani protiv TE na ugljen i za obnovljive izvore energije

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Dvije trećine građana je protiv gradnje TE Plomin C, a 92% želi veća ulaganja u OIE

Istraživanje javnog mnijenja koje je naručio Greenpeace, a provela agencija IPSOS on-line metodom ispitivanja na uzorku 500 sudionika od 26. svibnja do 5. lipnja 2014 pokazalo je da Hrvati ne preferiraju TE na ugljen već obnovljive izvore energije.

U istraživanju se gotovo dvije trećine ispitanika (64%) izjasnilo se protiv izgradnje termoelektrane Plomin C, dok izgradnju podržava manje od četvrtine (22%). Samo 0,2% ispitanika misli da bi se energetska politika Hrvatske trebala temeljiti na ugljenu.

“Ovakvi rezultati potvrđuju da građani prepoznaju da je TE Plomin C loš projekt i da ne vjeruju u energetsku politiku baziranu na ugljenu. Potrebno je da Vlada prestane ignorirati mišljenje građana, zaustavi projekt Plomin C i počne provoditi energetsku politiku utemeljenu na obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti,” izjavio je Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.

Ispitanici su u najvećoj mjeri (91%) naveli obnovljive izvore energije kao energetsku politiku koju bi Hrvatska trebala provoditi u cilju povećanja energetske sigurnosti i neovisnosti. Kao jedan od putova izlaska iz gospodarske krize, većina ispitanika (92%) smatra poželjnim donošenje mjera u cilju povećavanja investicija u obnovljive izvore energije.

Ispitanici su odgovarali i na pitanja vezana za energetsku politiku Europske unije. Većina se ispitanika (92%) složila s tvrdnjom da bi veća proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj dovela do smanjenje ovisnosti o uvozu energenata iz zemalja izvan Europske unije.

Ispitanici su se složili s prijedlogom da bi zemlje članice EU trebale zajednički odlučiti o obvezujućem povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (92%), odnosno da bi trebale zajednički odlučiti o obvezujućem smanjenju energetskih gubitaka (87%).

Izvor Energetika-net

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte, TTF gasa i CO2 dozvola pale krajem juna usled ublažavanja tenzija na Bliskom istoku

Tokom četvrte nedelje juna, cene Brent sirove nafte na fjučers tržištu su pale. U ponedeljak, 23. juna, cena je zatvorila na nivou od 71,48 dolara po barelu, što je za 7,2% niže u odnosu na poslednju sesiju prethodne nedelje....

Evropa: Cene električne energije pale krajem juna usled nižih troškova gasa i velike proizvodnje iz obnovljivih izvora

U četvrtoj nedelji juna, prosečne cene električne energije pale su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. N2EX tržište Ujedinjenog Kraljevstva zabeležilo je najveći pad, od 28%. Ostala tržišta su zabeležila pad cena u rasponu od...

Evropa: Potrošnja električne energije raste na većini tržišta usled sezonskih promena i praznika

Tokom nedelje od 23. juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Nemačka i Italija zabeležile su najveći rast, sa povećanjem potrošnje od 8,2%, odnosno 8,1%. Francuska je imala najmanji rast...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!