Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:"Kolubari" treba još...

Srbija:”Kolubari” treba još pumpi za vodu

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Nabavka još pumpi velikog kapaciteta u ovom trenutku je prioritet kako bi se u što kraćem roku ispumpala voda iz kopova Tamnava-Zapadno polje i Veliki Crljeni.

“Ponovno upostavljanje proizvodnog procesa na ovim kopovima znači sigurnost elektroenergetskog sistema države i kontinurano snabdevanje potrošača električnom energijom”, istakli su u Rudarskom basenu Kolubara.

Kako su saopštili iz ovog preduzeća, od početka ispumpavanja vode iz površinskog kopa Veliki Crljeni do sada je nivo vode smanjen za oko 130 centimetara.

Trenutno su na ispumpavanju vode iz ovog kopa uključene 23 pumpe. U prethodnom periodu, sa povećanjem broja pumpi povećan je i intenzitet ispumpavanja vode.

Poslednja dva dana, obilne padavine su usporile smanjenje nivoa vode, pa je dnevno nivo bio niži za devet santimetara.

Sa pumpama ovog kapaciteta, u sušnom periodu moguće je nivo vode spustiti za 14 centimetara dnevno.

Poslednjih nekoliko godina oslonac proizvodnje uglja u tom basenu su tamnavski kopovi, pre svega kop Tamnava-Zapadno polje.

U prethodnoj godini, na tamnavskim kopovima je iskopano više od 19 miliona tona uglja, što je dve trećine ukupne prošlogodišnje proizvodnje kopova.

Tokom poplavnog talasa, kada je reka Kolubara probila nasipe i ulila se u tamnavske kopove, od najproduktivnijih kopova nastala su dva jezera.

U eksploatacionom polju kopa Veliki Crljeni nalazi se 26 miliona kubika, dok se u prostoru Zapadnog polja nalazi oko 210 miliona kubika vode.

Nakon potapanja tamnavskih kopova, primat u proizvodnji preuzeli su kopovi u istočnom delu rudarskog basena, koji su bili delimično potopljeni.

Najpre je pokrenuta proizvodnja uglja na Polju “B”, pa su uključena još dva sistema za proizvodnju uglja na Polju “D”, čime je podignut nivo proizvodnje skoro duplo.

Prošle nedelje stvoreni su uslovi da se u RB Kolubara dnevno otkopava 45.000 tona lignita.

Izvor Tanjug

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte, TTF gasa i CO2 dozvola pale krajem juna usled ublažavanja tenzija na Bliskom istoku

Tokom četvrte nedelje juna, cene Brent sirove nafte na fjučers tržištu su pale. U ponedeljak, 23. juna, cena je zatvorila na nivou od 71,48 dolara po barelu, što je za 7,2% niže u odnosu na poslednju sesiju prethodne nedelje....

Evropa: Cene električne energije pale krajem juna usled nižih troškova gasa i velike proizvodnje iz obnovljivih izvora

U četvrtoj nedelji juna, prosečne cene električne energije pale su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. N2EX tržište Ujedinjenog Kraljevstva zabeležilo je najveći pad, od 28%. Ostala tržišta su zabeležila pad cena u rasponu od...

Evropa: Potrošnja električne energije raste na većini tržišta usled sezonskih promena i praznika

Tokom nedelje od 23. juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Nemačka i Italija zabeležile su najveći rast, sa povećanjem potrošnje od 8,2%, odnosno 8,1%. Francuska je imala najmanji rast...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!