Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Stali bageri u...

Srbija:Stali bageri u Kolubari, loše u HE

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

U rudarskom basenu “Kolubara” noćas je zaustavljen proizvodni proces zbog obilnih padavina i izlivanja Kolubare. U hidroelektranama uvedene vanredne mere.

U rudarskom basenu “Kolubara” noćas je zaustavljen proizvodni proces zbog obilnih padavina i izlivanja reke Kolubare, i neće biti nastavljen dok se vreme ne stabilizuje, saopšteno je iz EPSa.

Odvoz uglja ka Termoelektrani “Nikola Tesla“ neće krenuti dokle god se reke ne povuku u svoja korita, ali to ne predstavlja problem, jer se zbog dosadašnje stabilne, kontinuirane i prekoplanske proizvodnje uglja, na deponijama termoelektrana nalazi značajno veća količina uglja nego što je planirano za ovaj period.

Zbog objektivne ugroženosti ljudi i mehanizacije prekinuta je proizvodnja uglja na kopovima i odvoz ka TE “Nikola Tesla” u Obrenovcu.

Od juče je uvedeno dvadesetčetvoročasovno dežurstvo u svim organizacionim delovima površinskih kopova i neprekidno se prati stanje na terenu, navodi se u saopštenju.

Povodom vanredne situacije, direktor RB “Kolubara“ Milorad Grčić izjavio je da je u pitanju elementarna nepogoda velikih razmera. RB “Kolubara“ je u stanju pune pripravnosti i vanrednog rada već dva dana.

“Danas nam je kritično zbog izlivanja reka. Prioriteti su nam zaštita i bezbednost ljudi, kao i odbrana objekata, mehanizacije i opreme. Najbitnije je da su zaposleni bezbedni. Ekipe Rudarskog basena Kolubara nadljudskim naporima se trude da održe situaciju stabilnom u ovakvim okolnostima”“, rekao je Grčić.

Sve reke u okruženju kolubarskih kopova – Kolubara, Peštan i Turija, izlile su se iz svojih korita. Ugroženo je stanovništvo lokalnih mesnih zajednica, a izlivom reke Kolubare direktno su ugroženi kolubarski kopovi.

Voda iz Kolubare direktno ide ka prostoru tamnavskih kopova, ka kopu „Veliki Crljeni“ i „Tamnava-Zapadno polje“, gde su ugroženi objekti. Trenutno je najveći problem što ne može da se priđe kopovima jer je na snazi privremni prekid saobraćaja na Ibarskoj magistrali.

Uvedene vanredne mere u hidroelektranama

Na svim hidroelektranama u sistemu Elektroprivrede Srbije (EPS) zbog nevremena i rasta dotoka na Drini i Dunavu uvedene su vanredne mere i danonoćna dežurstva, saopštio je EPS.

Hidroelektrana “Đerdap 1” je danas popodne otvorila dva prelivna polja, a na rumunskoj strani otvoreno je još jedno prelivno polje tako da se ispušta 1.620 kubnih metara vode u sekundi. U toku dana istu količinu počeće da preliva i hidroelektrana “Đerdap 2”.

Ti prelivi znače naglo povećanje vodostaja na teritoriji Srbije – do bugarske granice, ali i istovremeno sprečavanje poplava uzvodno od “Đerdapa 1”.

Na području “Drinsko-limskih” hidorelektrana zabeležen se istorijski međudotok: na “Zvorniku” od čak 1.500 kubika vode u sekundi i čini polovinu ukupnog dotoka na toj hidroelektrani.

Preliva se voda iz Drine i na hidroelktrani “Bajina Bašta”, a svi njeni agregati rade maksimalnim kapacitetom.

Zbog visokog vodostaja zaustavljene su sve elektrane u okviru “Eletktromorave”, a voda se preliva i na “Limskim hidroelektranama”.

Vršilac dužnosti direktora EPS-a Aleksandar Obradović je posle obilaska poplavljenog područja u Rudarskom basenu “Kolubara” naložio Direkciji za trgovinu da bude spremna za uvoz električne energije, ako bude potrebe za tim.

“Sistem Elektroprivrede Srbije je stabilan, formirani su krizni štabovi i vanredna dežurstva, a prioritet su zaštita ljudi i opreme”, rekao je Obradović.

S druge strane potpredsednica Vlade Zorana Mihajlovć rekla je da bi EPS pri svakoj narednoj eventualnoj odluci o uvozu struje trebalo da napravi detaljnu analizu i obavesti o tome Vladu Srbije.

“Pošto nas je direktor Direkcije za trgovinu električnom energijom EPS-a Dragan Vlaisavljević obavestio da je to preduzeće već uvezlo 300 megavat-sati struje, apelujemo da svaki naredni eventualni uvoz mora biti dobro procenjen i potkrepljen detaljnim tehničkim i ekonomskim analizama”, rekla je potpredsednica Vlade Srbije.

Izvor Beta

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte, TTF gasa i CO2 dozvola pale krajem juna usled ublažavanja tenzija na Bliskom istoku

Tokom četvrte nedelje juna, cene Brent sirove nafte na fjučers tržištu su pale. U ponedeljak, 23. juna, cena je zatvorila na nivou od 71,48 dolara po barelu, što je za 7,2% niže u odnosu na poslednju sesiju prethodne nedelje....

Evropa: Cene električne energije pale krajem juna usled nižih troškova gasa i velike proizvodnje iz obnovljivih izvora

U četvrtoj nedelji juna, prosečne cene električne energije pale su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. N2EX tržište Ujedinjenog Kraljevstva zabeležilo je najveći pad, od 28%. Ostala tržišta su zabeležila pad cena u rasponu od...

Evropa: Potrošnja električne energije raste na većini tržišta usled sezonskih promena i praznika

Tokom nedelje od 23. juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Nemačka i Italija zabeležile su najveći rast, sa povećanjem potrošnje od 8,2%, odnosno 8,1%. Francuska je imala najmanji rast...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!