Mnoga sela u okolini Ugljevika nestat će u rudničkim kopovima zbog ulaganja ruskog milijardera Serdarova.
Ulaganje ruskog milijardera Rašida Serdarova u Ugljevik, gdje planira otvoriti dodatni rudnik i graditi termoelektranu, megalomanski je projekt koji bi trebao uskoro biti proglašen javnim interesom entiteta Republika Srpska.
Iz Comsar Energyja tvrde kako nije riječ tek o crpljenju resursa, kako se nagađalo u javnosti.
No, kako god, mještane čeka, čini se, neizbježno. Njihova sela i rodni kraj potpuno će nestati u novim rudničkim kopovima.
Ugljevik je najmlađi gradić u BiH. Postoji tek tridesetak godina. Imao je starijeg prethodnika, ali ne tu.
Bogata nalazišta uglja
Stari Ugljevik bio je smješten u brdima. Nestao je u rudničkome kopu. Bogata nalazišta ugljena odredila su sudbinu toga kraja.
Ona čeka i selo Jablan. Rudnik se, naime, širi. Ljubica Tomić cijeli život provela je u rodnom selu. Kuća, dvorište, zemlja – sve će nestati u kopu. Preseljenjem nestaje i uobičajeni život.
“Ko će kome biti komšija. Ne možeš se naviknuti, naročito mi stariji”, kaže Ljubica.
Neizvjesnost i zbog preseljenja, a i predstojećeg otkupa zemlje… Milan Tomić vratio se s obitelji iz Beograda u rodni Jablan. Uzgaja jagode. No, kop je sve bliže.
Strahuje što će sada dobiti u eksproprijaciji jer je njihova zemlja, zbog dugogodišnjih planova širenja rudnika, prilično obezvrijeđena. A zemljište već nestaje u odronima.
“Ako želiš u Ugljeviku iole pristojnu poziciju zadržati, to povlači posljedicu da ćeš platiti šest do deset puta više nego što dobijaš za svoje. Smatram da je to vrlo nepovoljan odnos i ne znam kako se na to može uticati”, kaže Milan.
Pomoći nastoji i općina
“Novi će rudnik zahvatiti znatno veće područje od postojećega. Dovoljno govori podatak da će biti uništeno više od 300 obiteljskih kuća, više od 400 pomoćnih objekata, dalekovodi, više od 60 kilometara cesta”, javlja reporter Al Jazeere Ivan Pavković.
Pomoći pogođenim mještanima nastoje i u općini, pa su i postojećem rudniku, koji se širi, i novom, koji planira otvoriti ruski Comsar Energy, ruskom partneru postavili uvjete.
“Da se obezbijede lokacije za preseljenje tog stanovništva, koje oni ne bi plaćali, nego lokalna zajednica i potencijalni investitor.
Zapošljavanje stanovništva koje bude predmet eksproprijacije kao i angažovanje domaćih firmi na eventualnim radovima koji bi sve to pratili”, objašnjava Đoko Simić, predsjednik Skupštine općine Ugljevik.
O svemu se još pregovara. U Comsar Energyju žele što prije okončati proceduru.
Ukupna ulaganja su vrijedna gotovo milijardu eura. Koliko će dobiti narod, ispod čije su zemlje bogata nalazišta, još nije poznato.
“Angažovat ćemo sudske vještake, poljoprivredne, građevinske struke, koji će izvršiti vještačenja, utvrditi činjenično stanje i dati neke cijene koje su tržišne i realne”, najavljuje Lazar Stojanović iz Jedinice Ugljevik Comsar Energyja.
O tome što je realna cijena, mišljenja su različita. Osman Bubić, kojemu će rudnik progutati četiri hektara voćnjaka, nije zadovoljan. Otkupnu cijenu, tvrdi, na zemlji zaradi dvogodišnjim urodom.
Pobuna mještana
“Imao sam oko deset vagona šljive, pretprošle godine osam vagona. Ja sam uzeo pare, više nego što oni meni nude… da je više nikad nemam. A ovako, uzeo pare i opet zemlju imam. Proizvodnjom sam to ostvario”, kaže Osman, mještanin Atmačića.
Projekt je umalo dobio i političku dimenziju jer su se, suprotno ranijim planovima, unutar eksproprijacijske zone našla i četiri povratnička sela.
Ruski ulagači uskoro su, nakon pobune mještana, odustali od tih planova jer ni sama nalazišta nisu, tvrde, bila značajna.
“Povukli su se, veliki dio, od mjesta. Međutim, i pored toga jedan dio naših njiva ide, ali ono što kažu, ne možeš nikad postići sve”, kaže općinski vijećnik Nihad Redžić.
No, u susjednim selima nisu bili te sreće. Šum vjetra i ptica uskoro će zamijeniti buka strojeva.
Mještani se nadaju kako će barem biti pristojno obeštećeni jer će rodni kraj uskoro i za njih postati zabranjena zona.
Izvor Aljazeera
