Supported byOwner's Engineer banner

Srbija: Za projekat Jadar neophodna Studija uticaja na životnu...

Ako postoji šansa da se ruda litijuma prerađuje na mestu gde se i iskopava, to je bolje nego da...

Serbia Energy Android aplikacija

Android aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa Google Play store-a  https://play.google.com/store/apps/details?id=com.obi.webviewandroid)  Aplikacija nas dodatno...

Serbia Energy Aplikacija

Ios apple aplikacija za Serbia Energy Vesti je online i dostupna za preuzimanje sa apple store-a ( https://apps.apple.com/rs/app/energy-news-see/id6454899430)  Uskoro i Android...

Srbija: Za “zeleni dogovor” do 2030. potrebno 10 milijardi...

Srbija ubrzano razvija projekte zelene energije, poručuju iz Vlade. Za stabilno finansiranje računa se na podršku domaćih i međunarodnih...
NaslovnaSrbija EnergetikaSrbija:Nastavak investicija u...

Srbija:Nastavak investicija u energetiku

Supported byClarion Energy opengraph
Supported by ElevatePR Serbia
Supported by SEE Energy News
Supported by Clarion Energy
Supported by Virty Energy
Supported byspot_img

Ministarka Zorana Mihajlović ocenila je da će 2014. biti godina reformi u javnim preduzećima, nastavka investicija i primene evropske regulative u energetici.

Ona je u intervjuu agenciji Beta kazala da će početkom marta 2014. u skupštinskoj proceduri biti novi zakon o energetici, koji će biti usklađen sa evropskim direktivama i omogućiti potpuno otvaranje tržišta i struje i gasa.

“Sa primenom tog zakona i pratećih podzakonskih akata Srbija će najkasnije do juna 2014. početi da primenjuje i Treći energetski paket EU”, kazala je Mihajlovićeva.

Ona je najavila i da će u 2014. godini biti nastavljene investicije u energetici.

Ministarka energetike je kazala da će u prvom kvartalu biti napravljen dogovor o gradnji termoelektrene “Štavalj”, kod Sjenice, sa rudnikom i dalekovodom i precizirala da će to biti elektrana na mrki ugalj, kvalitetniji od lignita koji koriste ostale termoelektrane u Srbiji. Ona je kazala i da postoji interesovanje investitora iz Kanade i SAD za gradnju reverzibilne hidroelektrane “Bistrica”, na reci Lim. Reč je o projektu vrednom više od 600 miliona evra.

Srbija ima sporazum sa Kanadom koji je ratifikovan u Skupštini Srbije, kazala je Mihajlovićeva i dodala da se sada radi na studiji izvodljivosti, nakon čega će se razgovorati sa kompanijama koje će graditi elektranu.

“Novina u odnosu na sve prethodne investicije u Srbiji je da više neće biti garancija i zaduživanja države. Moraće da se korite drugačiji modeli finansiranja, pre svega privatno-javno partnerstvo i koncesije”, kazala je ona.

Kako je ocenila, to je dobro i za Srbiju jer će i domaće komapnije morati da se “probude i više angažuju”, a sa druge strane investitori će ulaziti u ono što je profitabilno i moraće da se drže rokova.

Mihajlovićeva je kazala i da će u 2014. godini biti nastavljena gradnja srpske deonice gasovoda Južni tok i da je Srbija spremna da primeni šta god da se dogovore Rusija i EU. Ministarka energetike je kazala da se radi dopuna idejnog projekta i da je pokrenuto pitanje eksproprijacije jer je od 11.000 pracela do sada rešeno samo tri odsto. Mihajlovićeva je kazala da je veoma bitno pitanje finansiranja Južnog toka s obzirom na to da će Srbijagas uzeti kredit od Gasproma i plaćati ga kroz tranzitne takse koje će Srbija dobijati od Južnog toka.

“Za mene je trenutno najvažnija stvar, kako ćemo da uredimo taj odnos finansiranja da se ne bi desilo da imamo Južni tok i da svi budemo angazovani na tome ali da nemamo priliv od tranzitnih taksi”, istakla je ona.

Ministarka je kazala da se paralelno radi i na projektu gasovoda Niš-Dimitrovgrad.

“Proces je otkočen. Završavaju se projekti. Srbija može da očekuje u narednih četiri do pet godina da dobije bar još jednu rutu za
snabdevanje gasom”, naglasila je ministarka energetike.

Mihajlovićeva je kazala da se pitanje finansiranja gasovoda Niš-Dimitrovgrad se još rešava pošto je u pitanju kredit koji je EBRD uz državne garancije dala Srbijagasu 2010. godine i nije u potpunosti iskorišćen.

“Dogovor se taj deo iskoristi za Niš-Dimitrovrgrad, međutim EBRD uslovljava da reformisanje Srbjagas počne pre nego što novac bude preusmeren”, kazala je Mihajlovićeva.
Usvojen Predlog Strategije razvoja energetike do 2025

Vlada Srbije usvojila je danas Predlog Strategije razvoja energetike Srbije do 2025. godine, sa projekcijama do 2030. godine, koja predviđa povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, smanjenje emisije gasova i povećanje energetske efikasnosti.

“Strategija određuje dugoročne ciljeve za razvoj proizvodnih kapaciteta zemlje koji su u funkciji sigurnosti snabdevanja i zaštite životne sredine, kao i razvoj prenosnog, transportnog i distributivnog sistema i tržišta električne energije i prirodnog gasa”, navodi se u saopštenju posle sednice Vlade.

Dodaje se da će taj dokument, kojim se utvrđuje energetska politika Srbije, razmatrati i Skupština Srbije.

Izvor Beta

Supported byspot_img
Supported byspot_img
Supported byspot_img

Najnovije vesti

Nastavite sa čitanjem

Evropa: Cene Brent nafte, TTF gasa i CO2 dozvola pale krajem juna usled ublažavanja tenzija na Bliskom istoku

Tokom četvrte nedelje juna, cene Brent sirove nafte na fjučers tržištu su pale. U ponedeljak, 23. juna, cena je zatvorila na nivou od 71,48 dolara po barelu, što je za 7,2% niže u odnosu na poslednju sesiju prethodne nedelje....

Evropa: Cene električne energije pale krajem juna usled nižih troškova gasa i velike proizvodnje iz obnovljivih izvora

U četvrtoj nedelji juna, prosečne cene električne energije pale su u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. N2EX tržište Ujedinjenog Kraljevstva zabeležilo je najveći pad, od 28%. Ostala tržišta su zabeležila pad cena u rasponu od...

Evropa: Potrošnja električne energije raste na većini tržišta usled sezonskih promena i praznika

Tokom nedelje od 23. juna, potrošnja električne energije porasla je u većini glavnih evropskih tržišta u poređenju sa prethodnom nedeljom. Nemačka i Italija zabeležile su najveći rast, sa povećanjem potrošnje od 8,2%, odnosno 8,1%. Francuska je imala najmanji rast...
Supported byspot_img
error: Content is protected !!